Portal za samostalna putovanja i backpacking

Pratite nas:






Fotografije:



Video:



Mali trikovi:



Dugi otok

tekst i slike: Peter Polić


some_alt
pogled na park prirode Telašćica

Razvučen poput dugog valobrana kojim zakriva manje sjevernodalmatinske otoke od neumoljivog utjecaja otvorenog mora, Dugi otok je pravo carstvo raznolikosti kojom pruža djelić svega onoga što se može pronaći na našoj obali: od gustih šuma alepskog bora i hrasta crnike do golog kamenjara tek ponegdje zaraslog niskim, suhim raslinjem koje se odlučno odupire vjetrovima i ljetnim sušama. Mogu se pronaći prekrasne klisure na kojima se stalno slamaju valovi, tek korak od najmirnije jadranske uvale u kojoj ste sigurni i za najvećih nevera. Od prekrasne i razvikane pješčane plaže Sakarun preko mnogih malih, sakrivenih šljunčanih plaža do stjenovite obale sa koje se najlakše ulazi u more ad hoc - skokom.


Otok je položen usporedno sa obalom, unatoč tome što se nalazi u krajnjem vanjskom nizu jadranskih otoka. Pruža se u smjeru cijele sjeverno-dalmatinske obale, sjeverozapad - jugoistok. Nastavlja se na sjeverniji otok Molat, a razvedeni zaljev Telašćice uvod je u prekrasni arhipelag Kornata koji širi južno od otoka i povezuje otoke sjeverne i srednje Dalmacije. Unatoč tome što je otok duguljast i relativno uzak na svim svojim dijelovima, središnji dio otoka je relativno visok, pri čemu je najviši vrh Vela straža (338 m), nekadašnji vojni vidikovac odakle i potječe ime toga dijela otoka. Unutrašnjost otoka pokrivaju vapnenačke stijene sa prekrasnim pogledima na brojne okolne otočiće, ali isto tako i krška polja Velo jezero, Arnjevo polje, Stivanje polje, Sridnje polje i druga, koja su u prošla vremena bila bogato obrađena i predstavljala važan prihod poljoprivrednih proizvoda za domicilno stanovništvo. Danas su uglavnom ostali samo maslinici i pašnjaci. Domaćini koji su ostali na otoku uglavnom su orijentirani prema turizmu. Veliki val iseljavanja koji je zahvatio sve jadranske otoke tijekom dvadesetog stoljeća nije zaobišao ni Dugi otok. Tek tvornica za preradu ribe u mjestu Sali nudi industrijski potencijal otoka koji se odlično nadovezuje na dugogodišnju tradiciju ribolova na području Dugog otoka i čini značajniji gospodarski pogon nevezan za turizam.

some_alt
uvala Rasohač

Raznoliki reljef obale Dugog otoka nudi bezbroj vidikovaca, od kojih se mnogi nalaze na glavnoj prometnici ili u blizini prometnice koja prolazi uzduž cijelog otoka i povezuje svih dvanaest naselja na otoku. Pogled pri tome redovito odlazi prema jednom od mnogobrojnih otočića koji se nalaze uz samu obalu Dugog otoka (Golac, Bršćak, Magarčić, Mali i Veliki Planatak, Utra, Mrtovnjak, Luški, Krknata, Lagnići, Mežanj, Katina i drugi). Zapadna obala je veoma strma, dok su ostale obale položite s nizom uvala, među kojima se posebno ističu Solišćica, Pantera i Telašćica.

Kao i većina hrvatskih otoka, Dugi otok živi sasvim drugačiji život dva mjeseca tijekom ljeta te ostatak godine. Ipak, gužve su ovdje uvijek manje nego primjerice na Krku, Hvaru ili Pagu. O tome svjedoče i domaćini. Maja je rođena na Dugom otoku te iako je mladost provela u Zadru, najprije na studiju a potom i na poslu, sa obitelji se vratila u obiteljsku kuću na Dugi otok. "Život ovdje je sasvim drugačiji nego u Zadru ili nekom drugom gradu. Preko ljeta imamo gužvu, ali ostatak godine imamo mir i tišinu samo za sebe. Sali nam je idealan, dovoljno malen za mir i tišinu, a opet dovoljno velik da imamo sve što trebamo. Imamo supermarket, ljekarnu, ambulantu i knjižnicu koja radi cijelu godinu. Kad se zaželim civilizacije, za sat vremena trajektom sam u Zadru", priča Maja zadovoljna svojim otokom. Većinu vremena provodi na verandi ispred svoje kuće, a na kupanje odlazi rano ujutro, pred doručak. "Jutra su uvijek najljepša i najmirnija. Posebice ljeti. Zato ih je šteta propustiti.". Rado sam ih i sam promatrao na Dugom otoku. Mirno more zrcali pročelja kuća u uvalama, dok se galebi nadglasavaju iščekujući ribare koji se vraćaju sa noćnog ribolova. I zrak je najbistriji rano ujutro pa su i pogledi najljepši.

Veli rat

some_alt
svjetionik Punta Bjanka (Veli rat)

Najsjevernije naselje na otoku nalazi se na šumovitom, položenom dijelu otoka sa razvedenom obalom sa brojnim uvalicama i plažama. Borova šuma nudi nepregledne mogućnosti za hlad, a niski reljef idealan je za aktivni odmor biciklima za sve one koji nisu dovoljno u formi za pedalirati poprilično strmu otočnu transverzalu. Samo tri kilometra od Velog rata nalazi se prekrasan svjetionik Punta Bjanka sa najvećom lanternom na Jadranu. Upravo je ova 42 metra visoka lanterna jedan od zaštitnih znakova Dugog otoka te popularno odredište za slikanje, sa prepoznatljivom travnatom livadom pred lanternom i plažama koje se pružaju od svjetionika prema obližnjem kampu.


some_alt
plaža Sakarun

Također se nedaleko od Velog Rata nalazi prepoznatljiva pješčana plaža Sakarun, po mnogima najljepša pješčana plaža u Hrvatskoj te mnogima razlog za dolazak na Dugi otok. Kada sam Maji spomenuo Sakarun, samo se nasmijala. "Prekrasna je plaža, jako rado tamo počinjem sezonu kupanja. Od početka svibnja pa sve tamo do sredine svibnja. Tada počinju dolaziti turisti a ja se selim na jednu od mnogih drugih, manje dostupnih plaža. Ako idete tamo, odite ujutro, dok je puno više hlada i daleko manje turista.". Slično govori o Duje, koji radi za turističku agenciju na otoku, uglavnom kao vozač shuttle prijevoza. "Moraš doći ovamo u rujnu, kada počne škola i svi ovi turisti odu doma. Onda sjedneš na plažu, slušaš valove, galebe i cvrkut ptica. Umjesto motora glisera i buke kupača. Tada rado odem sa društvom pa na Sakarunu zaigramo picigin.". Bistro more i sitni bijeli pijesak kao i hladovina borova s pravom ovu plažu ističu po njezinim ljepotama. Stoga ne čudi što privlači toliko turista i puni društvene mreže mladih pozera, najčešće do koljena u moru. Isto tako, ni domaćini joj ne mogu odoljeti, iako koriste one dane kada je turista manje. S pravom. To je na kraju krajeva njihov otok. Treba napomenuti kako Dugi Otok osim Sakaruna ima čitav niz prekrasnih plaža na svakom koraku. Posebno u malim uvalicama do kojih je teško doći bez plovila.

Božava

some_alt
Božava i Zverinac

Nešto južnije od Velog rata, također u blizini Sakaruna nalazi se Božava, ribarsko naselje koje je postalo svojevrstan turistički glavni grad Dugog otoka. Hotelsko naselje, raznovrsna ugostiteljska ponuda te sigurna i veoma dobro opremljena nautička luka pretvorila je ovo mjesto u najčešće polazište za turiste na Dugom otoku. Iako je u samoj Božavi ograničena mogućnost za kupanje, zahvaljujući turističkom vlakiću koji povezuje Božavu i plažu Sakarun veliki broj turista koristi upravo Božavu kao svoju bazu na Dugom otoku. Katamaranska linija povezuje Božavu sa Zadrom i drugim okolnim otocima te je također dodatni razlog za dolazak na ovaj otok. Najčešće u Božavu zalaze nautičari. Dobro zaštićena uvala i odlično opremljena marina nudi sve što nautičarima treba za okrjepu i obnovu zaliha. Zanimljivost Božave su vojni tuneli u kojima su se sklanjali brodovi JNA koji predstavljaju prave umjetno stvorene morske spilje duboko u stijenama otoka. Ne propustite izlet na obližnji otočić Zverinac. Na ovom malom otočiću živi nekoliko desetaka stanovnika a zahvaljujući svojem zaklonjenom položaju ima veoma lijepe plaže te je idealno odredište za nautičare.


Savar

some_alt
Savar

Od nekoliko gradića u središnjem dijelu Dugog otoka posebno mi je pažnju privukao Savar. Ovaj gradić pomalo je zaboravljen pored Sakaruna, Božave, Sali i parka prirode Telašćica, ali upravo je Savar bio prva zvijezda Dugootočkog turizma. Još početkom dvadesetog stoljeća austro-ugarski car Franjo Josip posjetio je Savar zainteresiran za pećinu koja se nalazi kraj gradića. Caru Franji Josipu veoma se svidjela pećina Strašna Peć pa ju je dao urediti pri čemu su napravljena željezna vrata na ulazu, postavljena dva ferala i uređeno prilazno stubište s mora. Time Savar nije bio samo prvo izletište na Dugom otoku već je također i prvo mjesto sa turističkom infrastrukturom. Ipak Savar nije samo zanimljiv zbog spilje. Nekadašnji otočić koji se nalazi pored gradića odavno je spojen nasipom sa kopnom, a crkvica sv. Pelegrina sagrađena između 7. i 9. stoljeća u predromaničkom stilu sa visokim borovima u pozadini slikovito ukrašava lijepu uvalu pred Savarom. Prekrasna bijela pročelja primorskih kućica pozivaju na šetnju kroz omaleni Savar. Ne bez razloga, upravo je savarski kamen bio sirovina za neke od najljepših rimskih i venecijanskih crkava kao i za rimski Forum, a svoju je primjenu imao i u nešto novije doba: poslužio je kao građevni materijal za zgradu UN-a u New Yorku.

Sali

some_alt
ranojutarnji Sali

Najveće mjesto na Dugom otoku nije samo ulaz u prekrasan park prirode Telašćica već i veoma zanimljivo primorsko mjesto sa starom ribarskom lučicom i lijepim plažama koje se pružaju sjeverno od gradića zaštićene borovom šumom. Većina kuća u Saliju ima barem stotinjak godina, a za razliku od većine starijih primorskih mjestašca sa prepoznatljivim bijelim, kamenim pročeljima, kuće u Saliju imaju šarene, živopisne fasade pa ostavljaju veseli dojam kada se brodom ulazi u luku. Nedavno obnovljena lučica nudi mogućnost smještaja i do osamdeset plovila pa je Sali sve važnije odredište nautičara, a brojni kafići, restorani, trgovine i druga infrastruktura omogućuje punjenje zaliha pred odlazak u prekrasan park prirode Telašćica ili pak dalje, prema nacionalnom parku Kornati.

Tisuću godina tradicije ribarstva u Saliju nastavlja se i kroz industrijski razvoj, pa je tako u Saliju aktivna tvornica za preradu ribe, a također važnu ulogu ima i maslinarstvo. Tradicija je gotovo tisućljetna: primjerice u Saljskom polju mogu se pronaći masline stare oko sedam stoljeća, zahvaljujući čemu je ovo polje jedinstveno ekološko područje i kao takvo je zaštićeno kao značajan hortikulturni objekt proglašen botaničkim rezervatom. Starost maslina vidljiva je ne samo u opsegu debla pojedinih maslina, nego i iz razine oblikovanosti maslinika u kojemu su vrlo često masline, tzv. 'stupi', izrasle uokolo starih, širokih panjeva (hripa). Tako Sali njeguje tradiciju otočke poljoprivrede i ribarstva usporedno sa razvojem turizma i nastoji se oduprijeti suvremenim izazovima depopulacije jadranskih otoka.

Šetnica uz more koja vodi od Salija prema nekoliko kilometara udaljenom Zaglavu prolazi pored brojnih plaža zaštićenih hladovinom alepskog bora. Iako do Zaglava ne vodi cijelim putem uređena staza, stjenovita plaža je dovoljno prohodna da se može doći do Zaglava i pri tome pronaći relativno osamljeni dio plaže sa lijepim pogledom na obližnje otoke.

Park prirode Telašćica

some_alt
panorama zaljeva Telašćica

Na samome jugu Dugog otoka nalazi se pravi biser Jadrana: uvala Telašćica. Smatra se najzaštićenijom uvalom na Jadranu, koja u isto vrijeme štiti i od bure i juga, zahvaljujući duboko uvučenoj uvali sa mnogo malih uvalica te visokim stijenama poluotoka koji zatvaraju uvalu i čine more u najzaštićenijim dijelovima uvale mirnim poput vode u bazenu. Gusta šuma alepskog bora pokriva veliki dio parka, posebice oko unutrašnje strane zaljeva, zajedno sa ostacima izvornog stanovnika Jadrana, hrasta crnike koji se sporije obnavlja nego borovi i stoga polagano prepušta područje borovima. S druge strane, istočna strana Telašćice prekrivena je makijom i niskim raslinjem, uslijed djelovanja bure i ispiranja terena kišama, tek povremeni maslinici prekidaju slojeve divljeg niskog raslinja.

Zaljev Telašćica s pravom je posebno privlačan nautičarima, do te mjere da su postavljeni čak i prometni znakovi sa ograničenjem brzine za brodice u zaljevu. Ukupno dvadeset i pet uvalica raspoređenih po razvedenoj obali zaljeva sa mirnim plažama nude ponešto za svakoga, kao i pet malih, uglavnom pravilnih okruglih otočića razbacanih po uvali. Najljepše mi je bilo istraživati uvalicu kajakom, kojeg se može rezervirati u Saliju. Mirno more sigurno je za veslanje, a mogućnosti su nepregledne.

some_alt
kajakom po uvali Telašćica

Posebno me dojmio otočić Farfarikulac, u privatnom vlasništvu poznatog zadarskog kirurga dr. Ive Basioli. Pristao sam sa kajakom na otočić, na malenu rivu uz jedinu kućicu na otoku. Uskoro dolazi čamac zajedno sa spomenutim doktorom kojem nimalo nije smetalo što imam pauzu upravo na njegovom privatnom posjedu. Pomažem mu privezati čamac i pozorno slušam njegovu priču o otoku. Dobila ga je njegova obitelj u miraz nekoliko generacija unatrag, kada taj otočić nije imao nikakvu vrijednost. Koristio se samo dva do tri tjedna godišnje za ispašu mlade janjadi kada bi proljetne kiše stvorile kratkoročan travnati pokrov. S vremenom su on i njegov otac napravili kućicu koju su koristili za svoje vlastite potrebe, a od kada je u mirovini kućicu koristi za robinzonski odmor. Cijena? Prava sitnica, nekoliko tisuća eura tjedno, za odmor bez vodovoda i struje (doduše, dostupna je voda iz šterne te manja količina struje iz solarnih panela). Tako je nekadašnji beskoristan miraz postao pravi turistički kapitalac. Međutim, doktor Basioli nudi otočić u najam samo kada ga sam ne koristi. Dugo životno iskustvo naučilo je ovog itekako cijenjenog zadarskog kirurga kako "nije u šoldima sve", te je svjestan kako ništa ne može zamijeniti mir i tišinu otoka u središtu pravog malog raja Telašćice.

Osim same uvale još su dvije znamenitosti koje svakako vrijedi posjetiti u Telašćici: stijene koje se sa čak 161 metar visine spuštaju ravno u more i nastavljaju se pod vodom spuštati do dubine od devedeset metara mogu se slobodno usporediti sa daleko poznatijim Doverskim stijenama ili klifovima Moher, a jezero Mir sa ljekovitim blatom okruženo gustom borovom šumom teško se može se bilo čime usporediti. Salinitetom gotovo na tragu mrtvog mora te ljepotom pejsaža na tragu alpskih ledenjačkih jezera pravi je biser Telašćice i Dugog otoka.

some_alt
jezero Mir

Jezero Mir nastalo je tijekom geološke prošlosti otoka kada je morska voda ostala "zatočena" u jezeru do koje u manjim količinama prodire i danas, sasvim dovoljno da jezero ne može ispariti ali ipak nedovoljno da smanji visoki salinitet koji mu daje ljekovita svojstva. Oko jezera se nalaze lijepe biciklističke i pješačke staze i vrijedno je posjete posebno izvan glavne ljetne sezone, zbog ugodnijih temperatura za obilazak te zbog ugodne, tople temperature vode. Zbog visokog saliniteta gotovo ne postoji život u jezeru: tek nekoliko vrsta planktona i jednostavnih morskih organizama preživljava u jezeru. Prema jezeru tijekom ljeta dolazi veliki broj turista na organiziranim izletima iz Zadra. Uglavnom kupuju izlete sa štandova i pri tome je redovita tura posjeta jezeru Mir. Dok sjedim na žalu jezera, zabavlja me promatrati kako u valovima dolaze turisti: jedna golema grupa odlazi prema pristaništu, dok je druga upravo došla. Nakon pola sata opet smjena. Pričam sa Dujom sa početka ove priče o tim izletima, a on kao turistički djelatnik ih se užasava. "Dolaze ljudi iz Zadra, na brzinu se okupaju, ostave smeća i odu. Problem je to za otok." žali se Duje na organizirane posjete. Napominje kako nisu problem sami turisti, već organizatori tih izleta. Obećaju im Kornate, a ne uđu plovilom u park već ga pokazuju iz daljine, pa uglavnom ljudi na Dugi otok dođu mrzovoljni, jer su htjeli biti negdje drugdje. Kako kaže Duje, bilo je slučajeva kad su mu prišli nezadovoljni turisti i pitali: "Dobro, i gdje su ti slapovi?", očito prevareni slikama Plitvica na štandovima koji prodaju razne izlete. Stoga Duje preporučuje dolazak na Dugi otok u samostalnom aranžmanu, jer otok ima previše za ponuditi za kratki organizirani izlet. Telašćica je pri tome kruna ljepote Dugog otoka.

some_alt
stijene Dugog otoka

Posjet Telašćici idealno je završiti odlaskom na vidikovac Grpašćak sa kojeg se pruža prekrasan pogled na cijeli zaljev, jezero Mir te stijene. Nekadašnja vojarna austro-ugarske danas je vidikovac do kojega možete doći biciklom, automobilom ili pješice, a uskoro će se na ovome mjestu nalaziti moderni kompleks koji će predstavljati posjetiteljsko-interpretacijski centar na području od 2854 četvornih metara te će se sastojati od pet objekata: glavna zgrada, puškarnica s oružarnicom, centralni vidikovac, suvenirnica, sanitarni čvor te dječje edukativno igralište. Budućnost Dugog otoka i turizma na Dugom otoku nije upitna. Stoga nikako ne smijete propustiti ovaj pravi dragulj Jadrana.


Kako doći

Dugi otok je veoma dobro povezan sa kopnom s obzirom na udaljenost od kopna. Trajekt povezuje Dugi otok sa Zadrom tri puta dnevno, iz luke Gaženica do Brbinja. Vožnja traje 1 sat i 40 minuta. Jednom dnevno Brbinj i Božava su povezani sa Zadrom i okolnim otocima katamaranskom linijom.

Vozni red i cijene potražite na stranicama Jadrolinije.

Četiri puta dnevno Sali i Zaglav su povezani sa Zadrom brzobrodskom linijom GV-line. Dužina vožnje i cijena ovise o vrsti broda te shodno tome variraju.

Vozni red i cijene potražite na stranicama GV-line.


Kada doći

Najbolje vrijeme za posjetu Dugom otoku je lipanj i rujan. Najmanje je gužve a vrijeme je dovoljno toplo i stabilno za uživanje kako u znamenitostima otoka tako i u prekrasnim plažama. Tijekom srpnja i lipnja otok je pod opsadom turista koji dolaze na prekrasne plaže, a izvan sezone spava gotovo zimski san. Ipak ukoliko Vas zanima drugačija avantura, planinarenje i pješačenje otokom, hladniji mjeseci su odličan izbor.

Smještaj

Kako je većina stanovništva otoka orijentirana prema Turizmu, na Dugom otoku se može pronaći napretek smještajnih jedinica. Uglavnom su na raspolaganju privatne smještajne jedinice te je pri tome Airbnb odličan izbor.

Dobar izbor su Apartmani Davorka koji se nalaze u naselju Božava. U okviru objekta na raspolaganju su smještajne jedinice s opremom za kuhanje, vrt s opremom za roštilj i besplatni WiFi. Svi klimatizirani studiji i apartmani sadrže TV sa satelitskim programima te prostor za sjedenje. Također uključuju potpuno opremljenu kuhinju s pećnicom i hladnjakom. Jedinice obuhvaćaju vlastitu kupaonicu s tušem, sušilom za kosu i besplatnim kozmetičkim priborom. Iz smještajnih jedinica pruža se pogled na more i vrt. Gosti mogu uživati u izletima brodom u okolici.

Odličan izbor u Savaru su i Apartmani Anka koji nude terasu i pogled na more. Ovaj klimatizirani objekt udaljen je 11 km od mjesta Luka. Smještaj uključuje spavaću sobu te kupaonicu s kadom ili tušem i besplatnim kozmetičkim priborom. Kuhinja je opremljena hladnjakom i pločom za kuhanje. U sklopu objekta moguće je koristiti opremu za roštilj. Ovaj je objekt također ocijenjen za najbolju vrijednost za novac u gradu 'Savar'!


Najpovoljniji smještaj te svu ponudu smještaja na Dugom otoku.

Također preporučujemo potražiti privatni smještaj na jednome od mnogih smještajnih kapaciteta u gradu koje nudi airbnb. Ukoliko još niste član airbnb-a, iskoristite kupon u vrijednosti od 20 eura za registraciju te uštedite na smještaju.

Kupon možete pronaći OVDJE.


Booking.com

objavljeno: 2018-08-26



Aktualno:

Museo 900 - novi muzej u Veneciji

Amsterdam iz Zagreba za 96 eura povratno

Istanbul iz Graza za 140 eura povratno

Santorini iz Beča za 45 eura povratno

New York iz Milana za 292 eura povratno



Povezano:

Rijeka uvodi prigradsku željeznicu

NP Krka ograničio broj posjetitelja

Povoljnije vlakom na more

Goli otok i Sv. Grgur

Najljepše pješčane plaže Jadrana

Primošten

Gdje vidjeti polarnu svjetlost?

Grčki otoci za povoljan odmor

Najljepša jezera Europe

Planinarenje - vodič za početnike

Top deset Portugala



Pogledajte još:

Najbolja novogodišnja putovanja


Krakov


Igor u Indokini: Malezija


Gdje vidjeti polarnu svjetlost?


Venecija