Portal za samostalna putovanja i backpacking

Pratite nas:






Fotografije:



Video:



Mali trikovi:



Nacionalni park Brijuni

tekst: Peter Polić


some_alt
istarski boškarini u safariju

Josip Broz Tito redovito je primao najvažnije goste te provodio ljetne dane na ovom malom ali itekako zanimljivom arhipelagu uz zapadnu obalu Istre. Kao i gotovo svaki diktator, i naš "Joža" znao je odabrati najbolje dijelove zemlje samo za sebe. Ipak Tito nije prvi koji je otkrio ljepote ovog otočja, one su privlačile još od antičkih vremena, kao što to čine i danas. Odlično očuvani ostaci Rimske vile u jasno pokazuju da su Brijuni bili privlačni elitama pred dvije tisuće godina, jednako kako to ostaju i danas. Ipak za današnji izgled Brijuna nisu zaslužni ni Tito ni rimski patriciji već Austro-ugarski vizionar Paul Kuppelweiser koji kupuje otočje i započinje sveobuhvatne radove kojima je arhipelag postao onakav kakvog ga danas poznajemo.

Otočje se nalazi nešto više dva kilometra zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, odakle većina posjetitelja i dolazi. Od ukupno 14 otoka i otočića arhipelaga ukupne površine 33,9 kvadratna kilometra, samo je Veli Brijun je dostupan za posjetitelje (tijekom kratkog razdoblja kad se održava kazališni festival na otoku Mali Brijun on je također otvoren za posjetitelje). To je samo dio ukupne površine nacionalnog parka i akvatorija, jer na brijunski akvatorij otpada 80% ukupne površine.

some_alt
bizantski Kastrum

Dva najveća otoka su Veli Brijun i Mali Brijun dok su manji otoci Sveti Marko, Gaz, Okrugljak, Šupin, Šupinić, Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Kozada i Sveti Jerolim. Povijest i značaj Brijuna seže u razdoblje prije pojave čovjeka, o čemu svjedoče tragovi dinosaura koji se mogu pronaći na velikom Brijunu, na samom sjeveroistoku otoka. Iako znanstvenici i dalje spore radi li se zaista o ostacima dinosaura, nedvojbena je povijest ljudskog bivanja na otočju. Poznati tragovi ljudskog djelovanja i prisutnosti na otočju sežu u treće tisućljeće prije Krista, kada su na Brijunima živjeli etnički nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća. Za vrijeme velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme Histri, po kojima je kasnije Istra i dobila ime. Nakon kojih su došli Rimljani, a od VI. do VIII. st. otočjem su (kao i Istrom) vladali Bizantinci. Na Brijunima postoje mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama, Venerin hram, zatim Bizantski kastrum, te bazilika Sv. Marije iz V.-VI. stoljeća, crkva Sv. Germana iz XV. stoljeća.

some_alt
šetnica kroz unutrašnjost Velog Brijuna

U srednjem vijeku otočjem se šire razne bolesti uključujući i malariju, zbog čega je arhipelag napušten. No odlazak čovjeka značio je vladavinu prirode, pa dolazi do procvata biosfere na otočju. Današnji izgled otočje dobiva tijekom druge polovice devetnaestog stoljeća kad Paul Kuppelweiser započinje značajne radove na isušivanju močvarnih područja, uređenju travnatih površina i krčenju makije. Zahvaljujući prednosti Kuppelweisera, otok postaje elitno ljetovalište. Iako otoci nisu stalno naseljeni, zbog brojnih turističkih posjeta izletničkim brodićima sa susjednog kopna na njima tijekom godine danju stalno ima ljudi. Na Velikom Brijunu moguć je i smještaj u trima manjim hotelima, koji gostima pružaju ugođaj mira u prelijepoj prirodi nedaleko turističke vreve obližnje Pule. Tu se nalazi i najstarije golf-igralište u Hrvatskoj. Usprkos boravku velikog broja posjetitelja priroda je očuvana, o čemu svjedoči mnoštvo ptica selica koje ga rabe kao zimovalište.

some_alt
ostaci rimske vile

Na otok dolazimo kao i gotovo svi turisti, turističkim brodićem iz Fažane. Cijena ulaznice za nacionalni park (200 kn) uključuje i vožnju brodićem.Iako većina posjetitelja otočja kreće u organizirano razgledavanje turističkim vlakićem, koji vodi posjetitelje kroz vizure prirodnih ljepota otoka, kroz safari-park, uz bizantski kastrum, rimsku rezidencijalnu vilu u zaljevu Verige, te druge ljepote i znamenitosti, mi odlučujemo krenuti pješice i upoznati otok vlastitim nogama. Prekrasni travnjaci rasprostiru se unutrašnjošću dok je stjenovita razvedena obala isprekidana brojnim uvalama s lijepim plažama. Hladovina hrasta crnike i povremeno alepskog bora čak i najtoplije ljetne dane čini ugodnima za šetnju. Nakon kave u hotelu Brijuni obilazimo crkvicu svetog Germana iz 15. stoljeća u kojoj se nalazi izložba istarskih fresaka i kopija glagoljičkih spomenika te nastavljamo prema istoku, uz lijepe plaže sve do uvale Verige u kojoj se nalaze ostaci Rimske vile. Sjedam na temelje nekadašnjeg velikog kompleksa i promatram uvalu. Divilm se ljepoti mjesta i zamišljam kako je moralo biti prekrasno jutro nekadašnjih stanovnika vile, koji su izlazili na terasu i uživali upravo u ovakvom pogledu. Nedaleko se nalaze i ostaci hrama bogu Neptunu kao i ribnjak te nezaobilazne rimske kupke.

some_alt
Austro-ugarski vidikovac

Kroz šumovitu stazu nastavljamo prema unutrašnjosti otoka, praćeni paunovima koji nas znatiželjno promatraju iz daljine. Iako je otok premali za treking i dugotrajne pohode, šetnja otokom posebno je zanimljiva radi životinjskog svijeta, koji čini Brijune muzejom na otvorenom. Na otočje su sredinom 20. stoljeća uneseni jeleni lopatari, jeleni aksisi i mufloni koji danas bezbrižno šeću i pasu na prostranim travnjacima ili se odmaraju u hladovini stoljetnih hrastova crnika. Područje Parka naseljavaju, osim ovih i drugih unesenih vrsta i autohtone životinje, među kojima su najbrojnije ptice. Na otoku Velikom Brijunu nalazi se jedno od najstarijih stabala masline na Sredozemlju, zasađeno još u IV stoljeću koje i danas rodi i daje plod, a kao svjedok davne prošlosti privlači mnoge turiste. Mi nastavljamo prema austro-ugarskom vidikovcu s kojeg se pruža izvanredan pogled prema Puli i drugim otocima u arhipelagu. Iako je ovaj stotinu godina stari vidikovac polako utonuo u krošnje sve višeg drveća, i dalje daje najbolji pogled na otočju.

U uvali Dobrika nalazi se još jedan povijesni lokalitet iz Rimskog doba. Iako se naziva bizantskim kastrumom, povijesni ostaci na ovom području zapravo su ostaci još jedne rimske vile koja je bila naseljena sve do srednjeg vijeka i mletačke vlasti. Danas ovaj višeslojni lokalitet predstavlja nepresušan izvor interesa za arheologe ali i mnogobrojne posjetitelje. Tik uz sami lokalitet nalazi se i predsjednička rezidencija.

some_alt
zebre su među najpopularnijim stanovnicima Safarija

Safari koji se nalazi na sjeverom dijelu otoka ostavljamo za kraj. Iako već umorni od cjelodnevnog pješačenja, kad jednom prođete kroz velika ulazna vrata u safari zaboravite na sav umor. Nekoliko zebri veselo će vas dočekati već kod samog ulaza, dok će istarski boškarini dominantno promatrati prijetećim izrazom svojih rogova. Iako su životinje u ograđenim prostorima, ograda je više namijenjena ljudima da ne smetaju njihovim nastambana nego je namijenjena u ograničavanju njihovog kretanja. Nažalost, to ne vrijedi za slona Lanku. Dugo sam razmišljao da li uopće želim ići vidjeti Lanku a potom želim li ju uopće spomenuti u ovom tekstu. Slonovi su došli na Brijune tijekom sedamdesetih kao poklon Indire Ghandi za Tita. Tašti jugoslavenski diktator ponosio se egzotičnim stanovnicima i oni su ostali na otoku sve do danas, smješteni u prostoru koji je navodno u skladu s preporučenim uvjetima za držanje životinja. Međutim, ne mogu se oteti dojmu, dok gledam jadnu slonicu kroz debelu željeznu ogradu, da uvjeti u kojima živi i boravi nisu oni koje to biće zaslužuje. Životinja koja prirodno živi u velikim krdima sasvim je sama, koliko god uprava parka kaže da ima dovoljno prostora, meni se to čini premalo i pretužno za ovako veliku životinju. Mogu im samo vjerovati na riječ kad kažu da Lanka nije u stanju preživjeti transport na neko drugo mjesto (postoji inicijativa da ju se preseli u Francusku, u sklonište za slonove u kojem bi provela posljednje dane s drugim slonovima). Iako joj želim da još dugo poživi, nadam se da će jednog dana, kad posljednji puta položi svoju divovsku surlu na tlo završiti i mučna epizoda zatočeništva nevinih životinja nastala iz puke taštine jednog državnog vođe kojem nije dovoljno bilo biti maršalom višemilijunske države već je imao potrebu stalno dodatno hraniti svoj ego.

Sunce polako zalazi u nemirno more pored otoka Vande dok se vraćamo prema pristaništu uz golf igralište. Suton je vrijeme kad su životinje aktivnije pa krda jelena zainteresirano trčkara obroncima igrališta. Osim svojim golf terenu i potencijalu nautičkog turizma, Brijuni nude i brojne druge mogućnosti za sport i rekreaciju, od velikog broja prekrasnih plaža do mogućnosti kajakarenja (samo do otočića sv. Jerolim i Kozada), snorkelinga i drugih podvodnih aktivnosti. Akvatorij Brijuna, koji čini gotovo 80% površine Parka, zbog provedene zaštite zadržao je svoju izvornu ljepotu i vrijednost te je stanište brojnih morskih organizama tipičnih za životne zajednice sjevernog Jadrana. Nemojte se čuditi ako vidite uobičajene jadranske ribe u gigantskim proporcijama.

some_alt
golf teren na Brijunima

Otok Veli Brijun može se razgledati i biciklima. na otoku se nalazi ukupno 300 bicikli na raspolaganju, koje često ponestaju u vrhuncu turističke sezone. Ukupno se na otoku nalazi 24 kilometra asfaltiranih staza te je bicikl odličan način za upoznavanje svih kutaka otoka. Ukoliko se dolazi jedrilicom, prema pravilima nacionalnog parka mora se pristati u lučici velikog Brijuna, sidrišta na drugim lokalitetima nisu dopuštena. Iznimka je otok Kozada kod kojega je dopušteno sidrenje te koji je često odredište za zaljubljenike u kupanje i snorkeling, radi pristupačnosti. Za dolazak na Kozadu nije potrebno plaćati ulaznicu u nacionalni park. Ipak veliki broj turističkih brodica iz Fažane i Pule nudi turističke obilaske brodicama nacionalnog parka, no najčešće bez zaustavljanja. Brodice su često najbolji način za doživljaj cijelog otočja, posebice dijelova oko otoka Vanga koji nisu pristupačni turistima i posjetitelja radi vojnog kompleksa.


Kako doći

Do Brijuna se gotovo u pravilu dolazi brodicama iz Fažane, do koje se može doći autobusom iz Pule. Brodicama se pristupa nakon što se kupuje ulaznica za nacionalni park. Nažalost, od 1. siječnja 2015. za sve goste, uključujući i državljane Republike Hrvatske vrijede iste cijene ulaznice:

srpanj i kolovoz

lipanj i rujan

ožujak, travanj,
svibanj, listopad

siječanj, veljača,
studeni i prosinac

200,00 kn

200,00 kn

150,00 kn

150,00 kn

Cijene za djecu i grupe su niže. Isto tako, ukoliko posjećujete otočje brodicama iz Pule i Fažane koje nemaju predviđeno pristajanje, ne plaćate ulaznicu u nacionalni park već samo cijenu izleta brodicom.



Smještaj

Smještaj je najbolje pronaći u Puli ili Fažani, pri čemu preporučujemo potražiti smještaj putem Airbnb, posebice ukoliko Vas putuje više. Preporučujemo pri tome iskoristiti popust od 20 eura na smještaj koji možete dobiti prijavom OVDJE.

Booking.com

objavljeno: 2021-08-22



Aktualno:

Oslo iz Zagreba za 10 eura povratno

Krakov iz Zadra za 13 eura povratno

Cipar iz Budimpešte za 18 eura povratno

Egipat iz Beča za 54 eura povratno

Tunis ukida obvezne testove za cijepljene



Povezano:

Trending hgss70 - izložba tweetova HGSS-a

Ograničenja putovanja zbog koronavirusa

Brač dobiva planinarsku obilaznicu

Gacka

Krapanj

Najljepše plaže Paga

Jordan

Mjesec dana Irana (2. dio)

Igor u Indokini: Tajland (1. dio)

Igor u Indokini: Malezija

Venecija



Pogledajte još:

Bled


Gacka


Nacionalni park Brijuni


Krapanj


Najljepše plaže Paga