Pula

Portal za samostalna putovanja i backpacking

City break: Pula

tekst i slike: Peter Polić

glavni gradski trg, Forum

Ako bismo tražili hrvatski grad koji je najviše pogođen vihorom promjena u dvadesetom stoljeću, teško bi se bilo koji mogao mjeriti sa Pulom, nekadašnjom austro-ugarskom vojnom lukom, centrom talijanske uprave u Istri te danas miroljubivim turističkim središtem koje svojim uvalama i neprocjenjivom antičkom baštinom privlači stotine tisuća turista svake godine. Ipak Pula nije samo grad promjena, ona je i grad koji baštini rimsku baštinu u obliku kao da je tek izgrađena, dok je diljem Europe slične građevine zub vremena već itekako načeo, a često čak i dokrajčio.

Zbog svojeg idealnog prirodnog položaja u zaštićenom zaljevu, područje Pule je naseljeno tisućama godina, najprije kao ilirsko naselje Histriona, a potom kao rimska luka Polensium. Upravo je rimsko razdoblje bilo početak uspona Pule kao značajnog središta istarskog poluotoka. U tome su razdoblju izgrađeni i najznačajniji spomenici u gradu, rimski amfiteatar Arena i Augustov hram, te su postavljene konture grada kakvog poznajemo danas. Rimska uprava nije gradu donijela samo spomenike, već je osigurala i komunalne uvjete za život kakvi neće postojati u drugim gradovima još tisuću godina kasnije, pa se tako procjenjuje kako je grad već 45. godine prije Krista imao sustav vodovoda i kanalizacije.

Pulska Arena

Bez obzira dolazite li u Pulu vlakom, brodom ili autobusom, ukoliko krenete prema centru grada nećete moći zaobići najvažniji i najpoznatiji spomenik grada, Arenu. Ovaj golemi rimski amfiteatar smješten je uz samu luku te početak promenade prema glavnom trgu Forumu. Imponira svojim visokim arhitektonskim redovima plašta koji okružuje pozorište. Veličinom je to šesti amfiteatar u svijetu no zahvaljujući sretnom raspletom povijesnih okolnosti ostao je najbolje očuvan amfiteatar u svijetu. Arena je danas gotovo u potpunosti sačuvana u obliku kakvom je bila u rimsko doba. Uspinjući se prema središnjem prostoru amfiteatra (ulaznica 40 kuna, studenti 20 kuna) okruženi velikim brojem turista, danas je teško zamisliti kako su se istim putem uspinjali gladijatori ususret borbi na život i smrt. Ipak kada se sagleda golemi prostor Arene, gledalište koje je moglo primiti i 23 tisuće posjetitelja te veliko borilište na kojem se danas nalazi pozornica za održavanje koncerata i filmskog festivala, uz malo mašte može se predočiti adrenalin gladijatora, potpirivan navijanjem publike i spoznajom kako se sa borilišta izlazi samo na dva načina: sa krvi drugog gladijatora na rukama ili sa kopljem u prsima. Naravno Arena nije korištena samo za gladijatorske borbe, već i za dramske predstave koje su bile popularne u rimsko doba, kao i za borbe sa divljim životinjama. U srednjem vijeku ovdje su se povremeno održavali viteški turniri, kao i sajmovi. Danas je pulska arena pozornica na kojoj se održavaju koncerti, filmski festivali te razni drugi kulturni događaji. U njemu nastupaju neke od najpoznatijih glazbenih zvijezda te se ovdje odvija sve popularniji pulski filmski festival sredinom srpnja. U nekadašnjim prostorijama za divlje zvijeri i gladijatore danas se nalazi izložba razvoja maslinarstva u Istri, kao i kratki vodič kroz život gladijatora u rimsko doba.

dvojna vrata

Nastavimo li od Arene prema glavnom gradskom trgu, Forumu, prolazimo uz veliki broj restorana, suvenirnica i raznih drugih trgovina, koje su tijekom kasnog popodneva i večeri tijekom ljetnih mjeseci pune znatiželjnih turista. Na samom trgu Forumu nalazi se još jedan neprocjenjivi spomenik rimskog doba, Augustov hram sa prepoznatljivim rimskim stupovima i trijemom. Iako je tijekom drugog svjetskog rata značajno oštećen, većina hrama je uspješno rekonstruirana u gotovo identično stanje prije razaranja. Posvećen je božici Romi i rimskom caru Augustu te je izgrađen u prvom stoljeću poslije Krista. Uz augustov hram nalazi se gradska vijećnica građena u venecijanskom stilu te trg na kojem su se nekada odvijale rasprave rimskog foruma o sudbini grada, dok se danas uglavnom odvijaju manje ili više ozbiljne rasprave sa terasa kafića koje su se proširile preko trga. S trga se nastavlja ulica Sergijevaca kojom se nastavljaju slijevati rijeke turista prema slavoluku Sergijejevaca, jednome od tri rimska slavoluka koji se nalaze u Puli. Osim slavoluka Sergijevaca, u Puli se nalaze i takozvana dvojna vrata i Herkulesova vrata. Dvojna vrata vode do malog rimskog kazališta, izgrađenog vjerojatno u prvom stoljeću prema grčkim načelima, pri čemu su padine brežuljka iskorištene za izgradnju gledališta. Nažalost Malo rimsko kazalište nije očuvano poput Arene ili Augustovog hrama, no arheologija na ovome mjestu još nije rekla svoju konačnu riječ, stoga je danas vidljivo područje samo dio prostora koji je nekada pokrivalo Malo rimsko kazalište.

S druge strane brežuljka iznad malog rimskog kazališta nalazi se brežuljak na kojem je nalazi utvrda iz sedamnaestog stoljeća koja je danas dom gradskog muzeja. Stari topovi pred ulazom u sami muzej svjedoče o nekadašnjoj važnosti Pule kao ratne luke i središta pomorske obrane Austro-ugarske. Mornaričko groblje smješteno u Stoji u blizini uvale Valkane ne čuva samo posmrtne ostatke austrougarskih mornara, vojnika i admirala, već je također i lijepo šetalište u dubokom hladu visokih krošnji. Izložba nadgrobnih skulptura govori o značaju pokojnika kojima je hlad Stoje posljednje počivalište. Ukupno je na ovom groblju pokopano dvanaest austrougarskih i jedan turski admiral, kao i tristotinjak talijanskih i njemačkih vojnika. Posljednje počivalište pronašli su ovdje i mnogi drugi čiji su se životi ugasili u istarskim vodama, kao što su i žrtve brodske nesreće Baron Gautsch te posade bojnih brodova Szent Istvan i Viribus Unitis.Zahvaljujući arhitektonskom značaju, groblje je uvršteno u popis spomenika pod zaštitom Haaške konvencije.

mornaričko groblje

Kao mornarička luka, Pula sa početka dvadesetog stoljeća ostavila je za sobom tragove u obliku brojnih bunkera i skloništa za topove koji se mogu naći diljem plaža i brežuljaka oko grada. Značaj Pule kao luke prisutan je i danas, kada brodovi i katamarani redovito povezuju Pulu sa sjevernojadranskim otocima i Zadrom, kao i sa Venecijom u Italiji. Ipak svoj najveći uspon Pula je imala u razdoblju od 1850. do 1918. kada je bila glavna pomorska luka Austro-ugarske. U isto vrijeme razvija se i brodogradilište Uljanik, koji je glavni oslonac industrijskog razvoja moderne Pule. No industrija u ovome slučaju ne dolazi nužno u sukob sa razvojem turizma, visoke dizalice kakve tjeraju turiste sa raznih drugih industrijskih gradova u Puli, obasjane nijansama plavih svjetala daju noćnoj panorami grada posebnu konturu koja podsjeća na povezanost Pule i mora.

Razvedena obala oko Pule stvorila je osim za luku također i idealne uvjete za brojne plaže koje privlače veliki broj turista. Mnoge goste privlači autokamp na Stoji kao i borove šume te pitome uvalice sa pješčanim i šljunčanim plažama, no podjednako i veliki broj stjenovitih plaža za ljubitelje ponešto osamljenijeg odmora i ljubitelje skakanja u more sa stijena. Razvedena obala nastavlja se prema jugu, sa brojnim uvalicama, zaljevima i otočića te vjerojatno najljepši konačni izražaj ima na poluotoku Kamenjak, najjužnijoj točci Istarskog poluotoka te svojevrsnom prirodnom rezervatu koji se nalazi desetak kilometara južnije od Pule.

Kako doći

Najjednostavnije se iz drugih dijelova Hrvatske do Pule može doći autobusom. Nešto povoljnija opcija no znatno sporija jest vlak. Željeznicom je izravno Pula povezana sa Slovenijom, no vlakom se može doći i iz Rijeke te ostatka Hrvatske, pri čemu zamjenski autobus povezuje Rijeku i Lupoglav umjesto izgradnje preskupog željezničkog tunela kroz Učku (bio je nekoliko puta u ozbiljnim planovima ali nikada nije realiziran). Putovanje od Rijeke do Pule vlakom traje oko dva i pol sata (uključujući i autobusnu poveznicu Rijeka - Lupoglav). Vlak jest donekle posebni doživljaj, dok stari šinobusi popularno nazivani Švedi prolaze kroz unutrašnjost istarskog poluotoka te nude pogled na ruralni dio ovog najvećeg hrvatskog poluotoka. Također se iz Dalmacije može doći tijekom ljetnih mjeseci katamaranskom linijom iz Zadra te Malog Lošinja.

Gradski prijevoz

Pula ima dobro organizirani gradski prijevoz lokalnom mrežom autobusa, sa relativno skupim kartama (11 kuna po vožnji). S obzirom da grad nije pretjerano velik, cijeli stari dio grada može se jednostavno i relativno brzo proći pješice, kao i doći do autobusnog i željezničkog kolodvora. Ipak, po istoj cijeni može se doći do nekih udaljenijih mjesta, pri čemu posebno preporučamo Medulin i Prematuru koji su odlični za pristup najjužnijem dijelu Istre, rtu Kamenjak sa prekrasnim plažama i uvalicama.

Noćni život

U Puli se često održavaju koncerti i priredbe, posebice ljeti što unatoč tome što grad nije pretjerano velik čini njegovu scenu veoma aktivnom. Veliki broj različitih izvođača tijekom ljeta nastupa u Areni, od proslavljenih hrvatskih estradnih zvijezda do međunarodnih zvijezda. Tijekom ostatka godine veliki broj rock kafića privlači svoje posjetitelje, kao i popularni klub Uljanik koji ima kultni status u gradu.

Smještaj

Pula ima odličan izbor hostela sa relativno prihvatljivim cijenama za Hrvatsku. Tijekom sezone, cijene se kreću od stotinjak kuna na dalje za krevet, dok su izvan sezone značajno niže. Airbnb je također dobro raširen u Puli i okolici i možete pronaći veoma dobar i povoljan apartmanski smještaj u samome gradu. Također je neizostavna i ponuda kampa Stoja koji se nalazi na istoimenom poluotoku samo tri kilometra od središta grada. Preporučujemo za airbnb iskoristiti popust od 20 eura na smještaj koji možete dobiti prijavom OVDJE. U nastavku vam donosimo naš izbor najboljeg smještaja u Puli.