|
Ston: europski "kineski zid"
tekst i slike: Peter Polić
Vruće sunce tijekom ljeta užari i zemlju i kamen te budi čežnju za hladom i morem. Zrake se odbijaju od bijelog kamena toliko snažno da biva bolno za oči gledati u zidove, dok se rijetki hlad doima poput tamne noći u tom blještavilu. Ipak ni vrućine ne mogu spriječiti svake godine sve veći broj turista i zaljubljenika u povijesne spomenike u posjeti ovog malog ali posebnog gradića na ulazu u Pelješac, čije zidine spremno upijaju bljeskove fotoaparata jednako kao što već stoljećima upijaju i zrake sunca. Sve do nedavno, ove su zidine bile prepuštene zubu vremena, no upravo zahvaljujući turističkom potencijalu posljednjih godina se ulaže u njihovu obnovu te su ponovno zasjale na obroncima Pelješca.
Gradić Ston smješten je na uskoj prevlaci koja povezuje Pelješac sa ostatkom kopna te sa svojih petstotinjak stanovnika predstavlja središte istoimene općine. Nekadašnji sjeverni izdanak Dubrovačke republike upravo zahvaljujući svojim srednjovjekovnim vladarima iz Dubrovnika, toga fenomena srednjovjekovlja koji je uspio se održati kao grad-država u vrtlogu velikih carstava koja su se lomila i sukobljavala sa svih strana oko Republike danas je popularno odredište turista tijekom ljetnih mjeseci, koji teško mogu povjerovati kako se upravo ovdje nalazi najveći europski fortifikacijski sustav, svojevrsni europski "kineski zid".
Panorama grada i solane sa zidina
Najzanimljiviji dio zidina nastao je u razdoblju od 1461. do 1464. godine, prema zamisli firentinskog arhitekta Michelozza, čime se grad Ston zaokružio velikim zidinama koje su ga štitile od napada sa svih strana. Već je ranije bio izgrađen zid koji je od Stona pružao se preko hrbata Pelješca, odnosno od jedne do druge obale poluotoka. Nakon što su Dubrovčani stekli Pelješac, bilo je važno osigurati obranu toga dijela svojeg kopna, ali i osigurati se od prodora dublje prema samome gradu Dubrovniku. Jedna takva mala država za svoj opstanak osim odlične diplomacije trebala je i dobru strategiju upravljanja. S obzirom na određeni prijateljski odnos prema Osmanskom carstvu, kojem su plaćali danak i tako si osigurali sigurnost, Dubrovčanima je glavna opasnost prijetila od Mletačke države odnosno Venecije. Mlečani su teško mogli poraziti Dubrovčane izravnim napadom sa mora, ali mala država bila je itekako ugrožena od napada sa kopna, posebice nakon što su Mlečani preuzeli Dalmaciju 1409. godine, postojala je jasna opasnost od invazije sa sjevera. Dubrovčani su taj problem vješto riješili, te su ustupili na upravljanje Osmanskom carstvu prevlaku prema moru pored Neuma (koja je zahvaljujući tome i danas teritorij Bosne i Hercegovine) čime su izbjegli izravnu granicu sa Mlečanima. Preostala je isključivo mogućnost prodora kroz brdoviti Pelješac ukoliko mletačke snage prijeđu uski kanal koji odvaja Pelješac od kopna. Stoga su Dubrovčani odlučili takav potencijalni prodor spriječiti tamo gdje je poluotok najuži, a to je upravo u Stonu, te su izgradili zid. I dok su Mongoli kineski zid jednostavno zaobišli i napali Kinesko carstvo sa zapadne strane, naš hrvatski "kineski zid" zadržao je svoju namjenu sve do kraja postojanja Dubrovačke republike te ga Mlečani nikada nisu prešli ni zaobišli.
unutrašnjost tvrđave na zidinama
Danas su upravo te zidine glavna turistička zanimljivost Stona. Tisuće turista posjećuje Ston isključivo radi zidina, te se penju bijelim kamenim blokovima zidina po najvećim ljetnim vrućinama. Unutar kompleksa zidina nalaze se i tri tvrđave koje pružaju spektakularan pogled na Pelješac i otoke u okolici. Iako su dugi niz godina zidine bile zapostavljene, njihov turistički potencijal prepoznat je početkom ovoga stoljeća, te je u posljednjih godina obnovljen veliki dio zidina. Osim turista, stonske zidine postale su i popularno odredište za sportske rekreativce od kada se na ovome području održava Stonski maraton pri čemu se trči upravo na zidinama.
Osim zidina, Ston obiluje i drugim povijesnim znamenitostima. Ostaci starokršćanskih crkvi nalaze se razasute po raznim zaselcima na Stonskom polju, do crkve sv. Marije Magdalene u Gorici, crkve sv. Petra u Zamlinju do crkve sv. Mihajla u Pakljeni koja na tek nekoliko metara kvadratnih nudi zanimljive freske iz ranog srednjovjekovlja. Unutar samoga grada nalazi se pak crkva Gospe Nuncijate te renesansna palača biskupa Stonskih.
O povijesnoj i kulturnoj važnosti Stona te kontinuitetu naseljenosti ovog prostora sve od željeznog doba do danas svjedoči stonski lapidarij, u kojem se nalazi zbirka Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, smještena u prizemlju Župnog dvora u Stonu. Ovdje se nalazi stotinjak veoma dragocjenih kamenih ulomaka namještaja i opreme među kojima su najbrojniji oni s pleternom ornamentikom, nastali u klesarskim radionicama vrsnih majstora južnodalmatinskog kruga, a datiraju se u period od 9. do 11. stoljeća. Upravo ovi ulomci daju veoma značajne informacije o načinu života ranih hrvatskih nastambi na ovome području te rane faze geneze hrvatske kulture općenito.
ostaci starokršćanske crkve u Stonu
Govoreći o Stonu i njegovu značaju u prošlosti ne može se bez da se spomene i solana, najstarija i najveća sačuvana solana na području Mediterana. Imala je veoma značajnu ulogu za Dubrovačku republiku, te je bila razlog više zašto se upravo Ston utvrdio kao dragocjeni gradić na Pelješcu te dragocjeni dio Dubrovačke republike izvan samih dubrovačkih zidina. Odlično očuvana solana iz vremena dubrovačke republike predstavlja cijeli sustav za proizvodnju soli iz srednjeg vijeka. Način proizvodnje se nije promijenio kroz stoljeća, zahvaljujući čemu su očuvani ekološki zdravi uvjeti i standardi soli koji u današnjem društvu ponovno pronalaze svoju značajnu vrijednost.
Stonske zidine i danas ljubomorno čuvaju biser povijesti i kulture na ulazu u Pelješac koji je ostao upravo poput zidinama: postojan kroz stoljeća bez obzira na prijetnju napada sa svih strana te bez obzira na mnogobrojne potrese koji su razorili dijelove ovoga gradića u prošlosti.
Kako doći
Do Stona se može najlakše stići izravnom autobusnom linijom iz Splita prema Dubrovniku i obratno, pri čemu je Ston jedno od stajališta na putu. Neki od autobusa autotransa nastavljaju i dalje na sjever prema Šibeniku, Zadru i Rijeci. Cijena karte od Splita do Stona je oko stotinu kuna. Za cijene iz drugih gradova, koristite tražilicu na stranicama Autotransa.
Kada doći
Velike vrućine i brojni turisti svakodnevica su u Stonu tijekom ljetne sezone. Stoga je najbolje vrijeme za posjetu zidinama proljeće i jesen, dok su dani još uvijek topli i najčešće vedri, a turista je daleko manje. Uz to, sunce manje grije. Vodite računa o tome da je većina zidina izravno izložena suncu.
Smještaj
Na području Stona može se pronaći povoljan smještaj već za tristotinjak kuna u apartmanu za dvije osobe na noć. U obližnjim gradićima i selima po Pelješcu i povoljnije.
Preporučujemo pri tome smještajni kapacitet Sobe Andrović smještene u tradicionalnom ambijentu okružene vinogradima, na samo 10 minuta vožnje od Stonskih zidina. Sobe su funkcionalno namještene, a na raspolaganju su besplatan WiFi, toster i električno kuhalo. U okviru objekta dostupno je besplatno parkiralište. Sve sobe sadrže ventilator, drveni pod i kupaonicu s tušem i besplatnim kozmetičkim priborom. Objekt obuhvaća vrt, idealan za sunčanje i odmor, a gosti mogu koristiti i opremu za roštilj.
Također, dobar izbor za smještaj su i apartmani Vlašić. U okviru objekta na raspolaganju su besplatni WiFi te klimatizirane smještajne jedinice s balkonom i TV-om sa satelitskim programima. Gosti se mogu opustiti u vrtu s terasom za sunčanje i opremom za roštilj. Do raznih restorana i barova u povijesnoj jezgri grada ima svega 50 metara. Najbliža plaža smještena je 100 metara od apartmana. U privatnoj vinariji u sklopu apartmana Vlašić gosti mogu uživati u domaćem vinu i drugim proizvodima od grožđa. Cijelo područje poznato je po proizvodnji vina te uzgajalištima dagnji i kamenica iz rimskog razdoblja.
Potražite u našoj tražilici najpovoljniji smještaj te svu ponudu smještaja u Stonu.
Također preporučujemo potražiti privatni smještaj koji nudi airbnb.
Ukoliko još niste član airbnb-a, iskoristite kupon u vrijednosti od 20 eura za registraciju te uštedite na smještaju. Kupon možete pronaći OVDJE.
Booking.com
objavljeno: 2016-05-17
| 
