|
otok Biševo
tekst i slike: Peter Polić
pogled na uvalu Porat i otok Svetac u daljini
Biševo je naš najudaljeniji naseljeni otok. Naziv otoka dolazi od stare dalmatinske riječi za špilje, kojih na obalama otoka ima više od sto šezdeset. Nekadašnji dom sredozemne medvjedice ili morskog čovika, kako se ova prekrasna životinja nazivala od domaćeg stanovništva prije nego je protjerana krivolovom i prevelikom pomorskom aktivnošću, danas je idealna destinacija za nautičare i izletnike koji uživaju u istraživanju dramatične otočne obale. Ipak većina posjetitelja dolazi na Biševo zbog njegove najpoznatije znamenitosti, Modre špilje. Unatoč tome što je Modra špilja svjetski fenomen koji nikako ne smijete propustiti, Biševo je daleko više od toga da bude samo otočić s prekrasnom špiljom.
Jutro u Komižu dolazi sa zakašnjenjem. Visoke i strme padine viškog masiva zakrivaju sunce dok je na okolnim otocima već odavno svanulo jutro. Prije nego je sunce obasjalo uske komiške ulice došli smo na rivu spremni na ukrcaj na brod Sveti Salvestar, prigodno nazvan po zaštitniku otoka Biševa koji je jedina redovna linija između tog najudaljenijeg naseljenog otoka na Jadranu i ostatka svijeta. Stariji će se sjećati legendarnog broda Pruga koji je desetljećima donosio život na Biševo. Nažalost, zub vremena učinio je svoje i na tom starom drvenom brodu koji je završio svoju plovidbu. Simbolički, zaštitnik otoka zamijenio je Prugu jer za očuvanje života na Biševu kao posljednji pokušaj revitalizacije života prije nego to postane kasno.
Zašto tako pesimistični uvodnik o turistički veoma popularnom i prosperitetnom otoku na kojem se nalazi jedna od najvećih atrakcija Hrvatske te jedno od mjesta koje je među najljepšim prirodnim fenomenima cijelog Mediterana? Baš zbog toga što većina turista dolazi u malu i neuglednu lučicu Mezuporat, popije piće čekajući svoj broj za ukrcaj na pasaru i prekratku posjetu prirodnom fenomenu Modroj špilji, ukrcava se natrag na izletničke brodova i odlazi dalje bez da su zaista i doživjeli otok. Svesti Biševo isključivo na Modru špilju bilo bi kao svesti Pariz na Eiffelov toranj. A većina turista radi upravo to. Onih nekoliko koji nisu toliko zaokupljeni slikanjem selfija u plavetnilu špilje poslušaju poneku zanimljivost o otoku dok ih vodič vraća natrag prema pristaništu. Zanimljivost koju će vjerojatno zaboraviti negdje na sredini Biševskog kanala dok će se vraćati prema Komiži jer riječi bez doživljaja brzo otpuhne vjetar.
Moram priznati da nisam previše očekivao od otoka prije nego sam došao. Znao sam da će biti lijepih plaža, veselio sam se famoznoj Modroj špilji i nadao sam se nekom lijepom pogledu dok ću šetati otokom jer na karti ucrtane planinarske staze nudile su mi nadu da ću imati što raditi i u unutrašnjosti otoka. Umjesto uobičajenog jednodnevnog izleta koji najčešće uključuje samo Modru špilju, tek ponekad i prekrasnu plažu u mjestašcu Porat, odlučili smo se dati priliku Biševu i ostati malo duže.
U uvalici Salbunara dočekao nas je Davor, voditelj udruge "Biša coo" koja nastoji revitalizirati otok i potaknuti održivi razvoj ali i provesti edukaciju djece i mladih o Biševu i ako već ne može potaknuti ponovno naseljavanje mladih barem probuditi njihov interes za otok. S malog pristaništa promatram malobrojne kuće naselja Salbunara, raštrkane po usijeku koji se uzdiže nad uvalom. Većina kuća je u jako dobrom stanju, redovito su obnavljane no ipak su zadržale stari mediteranski stil gradnje od bijelih kamenih pravokutnih blokova. Svidjelo mi se na prvu. Kasnije ću isto primjetiti i u drugim naseljima na Biševu i zaista je dobro da se obnova može raditi u skladu s načelima očuvanja tradicije i vizualnog identiteta kakav je karakterističan za jedno mediteransko otočno naselje. Jedno od prvih pitanja Davoru bilo je kako Biševo izgleda zimi. Kaže kako zimi ostaje tek nekoliko stanovnika, dok ih nešto više periodično boravi na Biševu tijekom cijele godine no veći dio hladnijih mjeseci ipak provode u Komiži. On sam priznaje da napušta otok zajedno s lišćem koje opada s malobrojnog nezimzelenog drveća u kasnu jesen najavljujući kratku ali samotnu Biševsku zimu. Obližnji otok Svetac, poznatiji i po starijem imenu Sveti Andrija ima najtoplije zime u Hrvatskoj. Biševo ne zaostaje svojom mikroklimom. Upravo zbog toga Biševo je veoma rano bilo naseljeno, prvenstveno od doseljenika s Apleninskog poluotoka a pretpostavljam da su ovdje već i antički Grci tijekom svoje kolonizacije Visa trajno boravili. Arheološki nalazi potvrđuju ljudsku prisutnost još u prapovijesti.
Stijene Biševa kriju brojne špilje
"Komiža je za nas centar svega. Što god ti treba moraš ići tamo." - Davorove su riječi koje najvjernije prikazuju život na ovom otoku kojem je centar svijeta gradić koji je za većinu ostalih izvan ljetne sezone na samoj margini civilizacije. Brodska linija koja povezuje Biševo dolazi na otok rano ujutro i u popodnevnim satima se vraća. Idealno za dnevne izletnike ali prilično nepraktično za stanovnike koji se moraju oslanjati na svoja plovila ukoliko žele u jednom danu obaviti kupovinu. Da stvar bude gora, ukoliko redovnim linijama s Biševa želite doći do Splita i natrag, za to će vam trebati minimalno četiri dana. Naime, brod dolazi u Komižu prekasno da stignete zadnji trajekt za Split iz grada Visa, pa morate i na tom otoku ostati barem jednu noć. Kad se vraćate iz Splita, ranojutarnjim trajektom dolazite na Vis kad je Sv. Silvestar već odavno privezan u Portu spreman za popodnevni povratak s Biševa i morate čekati sljedeći dan za doći do Biševa.
Salbunara i pješčana plaža
U uvalici Salbunara smjestila se lijepa pješčana plaža a kako nema zaštićenog mola svoje čamce domaćini izvlače na kraj. Guste krošnje alepskog bora okružuju uvalicu dok se uz kuće stepenasto uzdižu vinogradi prema središnjem dijelu otoka. Cijelo Biševo doživjelo je prirodnu katastrofu 2003. godine kada je golemi požar progutao veći dio otočne vegetacije, posebno na jugu. Srećom polako se vegetacija oporavlja. Ipak borovina i hrast crnika su svedeni tek na nekoliko uvalica i oko kuća koje odolijevaju i požarima i iseljavanju. Unatoč tome šetnja unutrašnjosti otoka pravi je mali planinarski izazov koji je redovito nagrađen prekrasnim pogledima na otok Vis, Svetac a pri dobroj vidljivosti nazire se i udaljena Jabuka koja poput ukletog crnog fantomskog broda izvire iz pučine u daljini. Pozornost privlače i brojne uvale, stijene i vinogradi koji se rasprostiru i međusobno nadopunjuju cijelim otokom. Nakon razornog požara većina staza na otoku je proširena i uređena a domaćini ih često prolaze neregistriranim automobilima kakvi više pripadaju muzejima nego ulicama. Planinarske staze povezuju sva mjesta na otoku kao i najviši vrh Stražbenica, 239 m. n. v. i najudaljeniji rt Gatula.
Odabrali smo pogrešno vrijeme za pješačenje otokom. Ljetno sunce u zvizdan u unutrašnjosti otoka grije poput vatre iz Hada, ali moramo stići do Mezuporta dok je još sunce visoko na obzoru kako ne bi propustili ljepotu plavetnila modre špilje. Prolazimo kroz mjestašce u središtu otoka, Polje, nekada najveće naselje a danas gotovo sasvim napušteno. Crkva sv. Silvestra održava misu samo jednom, na Staru godinu i to samo ako je mirno more pa svećenik iz Komiže može doći na otok. Unutar crkvice iz 11. stoljeća nalazi se jedna od najstarijih slika Bogorodice u Hrvatskoj, Biševska madona nastala 1220. godine od proto-venecijanskog autora. Uz crkvu se smjestila nekadašnja škola koja je odavno ostavljena zubu vremena. Dječje noge već desetljećima ne trče njezinim hodnicima. Planira se u ovoj zgradi napraviti centar za posjetitelje. Dok prolazimo pod žarkim dalmatinskim suncem kroz Polje čini se kako nema nigdje nikoga. Na moje veliko iznenađenje, u samom središtu mjesta parkiran je džip s registarskim oznakama savezne države Illinois. Kao i s brojnih drugih otoka i s Biševa je značajan broj domicilnog stanovništva iselio trbuhom za kruhom u Sjedinjene države. Mnogi od njih su i dalje povezani s otokom i kako ovdje nema prometne policije nema ni potrebe za promjenom registracija.
terasasti vinogradi s prekrasnim pogledima
Kao što naziv mjesta sugerira, uz Polje se nalaze terasasta polja kojima danas dominiraju vinogradi. Nekada veoma cijenjeno vino biševskih vinograda izvozilo se u ogromnim količinama u Komižu i dalje prema obali. Danas je proizvodnja značajno smanjena ali starosjedioci nisu napustili svoj tradicionalni uzgoj i preradu vinove loze. Odlična kakvoća tla osigurava i izvanrednu kvalitetu ploda. U to smo se uvjerili i sami. Nisam mogao odoljeti a da ne ukradem barem jedan grozd iz vinograda uz stazu koji je poput Evine jabuke pozivao na grijeh. Nisam odolio. Nažalost, jer je okus biševskog grožđa bio tako dobar da će trebati dugo dok opet ne budem zadovoljan kupljenim grožđem na tržnici. Otočna klima i izvanredno tlo zaista nude savršene uvjete za uzgoj vinove loze.
Dolazimo napokon u Mezuporat, za većinu turista jedino mjesto u kojem dolaze u doticaj s Biševom. Uvala je gotovo cijele nautičke sezone ispunjena jedrilicama dok neumorni momci iz nautičkog centra Komiža razvoze čamcima turiste prema obližnjoj Modroj špilji. Uzeli smo svoj broj i naručili preskupu kavu. Od ove godine u Mezuporatu se nalazi i bankomat, iako cijeli otok nema ni jedan jedini dućan a broj stalnih žitelja može se nabrojiti na prste. Ali gdje ima turista uvijek mora biti i gotovine. Čak i ako nema stanovnika.
Modra špilja je zaista izniman prirodni fenomen. Nije jedina špilja na Biševu, čak ni najveća. Ono što ju čini posebnom je plava refleksija koju stvara sunce čije se zrake zrcale kroz podvodni ulaz u špilju i odbijaju od bijelog pješčanog dna. Sigurno ste vidjeli brojne slike ove špilje no tek pravi, stvarni dojam pokazuje koliko je zaista ovo čudo prirode fascinantno. Ulaz kroz koji uplovljavaju plovila zapravo je umjetno stvoren nakon što je još u 19. stoljeću slikar i barun Eugen von Ransonet otkrio špilju provukavši se kroz mali otvor na drugoj strani u špilju. Iako tura kroz modru špilju traje izrazito kratko, ostavlja dojam koji se ne zaboravlja. S razlogom je jedna od destinacija koje se svakako mora posjetiti te pravi prirodni fenomen svjetskog značaja.
Oduševljeni dojmovima iz Modre špilje odlučili smo pronaći neku lijepu plažu za kupanje. Mala i neugledna šljunčana plaža u Mezuporatu nije nas previše zaintrigirala pa smo krenuli još jednom preko hrbata otoka na drugu stranu, prema slikovitom naselju Porat koji je poznat upravo po svojoj prekrasnoj pješčanoj plaži. Dok smo se spuštali krivudavom stazom iz Polja prema Poratu naprosto su me oduševljavali pogledi na mjestašce, plažu i cijelu uvalu. U samoj uvali nalaze se i dva restorana. Plaža je jednom riječju prekrasna. Kombinacija pijeska u moru i šljunka na obali te dovoljno prostora s obiljem hlada idealno je za svakog ljubitelja mora i kupanja. Umorni od pješačenja, odložili smo naše ruksake, raširili ručnike i rashladili u izuzetno bistrom moru, unatoč pješčanom dnu.
Dok većina posjetitelja Biševa koji dolaze redovnim linijama u popodnevnim satima čeka na pristaništima ukrcaj u brod sv. Silvestar i povratak prema Komiži, mi smo odlučili ostati duže na ovom divnom otoku. Promatrati ljetno zvjezdano nebo na mjestu koje je tako daleko od svjetlosnog zagađenja bilo koje jadranske obale bilo je nešto što nikako nismo htjeli propustiti. Tek na ovakvom mjestu može se osjetiti sva dubina i složenost svemira kojem je naša planeta tek jedna mala, beznačajna kuglica smještena negdje na periferiji beskraja. Baš kao što je i otok Biševo za našu civilizaciju tek mala, beznačajna periferija. Dok promatram sunce kako nestaje u jadranskom plavetnilu na praznom pučinskom horizontu, razmišljam o tome kako je moguće da jedan ovako turistički atraktivan otok ne može postati nešto više od usputne stanice izletnika privučenih Modrom špiljom. Dok suton tone u mrak gledam otok Svetac, znajući da se na tom otoku neće upaliti svjetlo, jer se posljednja stanovnica Jurka Zanki pred dvadesetak godina preselila u vječnost. S tugom razmišljam čeka li ista sudbina u narednim desetljećima i Biševo. Jedna starija gospođa koja se oduprijela svim nedaćama i ostala živjeti na otoku rekla je kako je tužno ono mjesto u kojem se više ne čuje dječji plač. I dok škola postaje centar za posjetitelje ipak se nadam da će neka nova buduća inicijativa udahnuti ovom otoku svježinu, jer potencijala mu ne nedostaje. Imati bankomat nije dovoljno, dok god su brodske linije namijenjene izletnicima a voda se dobiva isključivo sakupljanjem kišnice. Otjerali smo morskog čovika iz pećina ovog otoka, nadam se da ipak nećemo otjerati i domaćeg čovika.
Kako doći
brod Sveti Salvestar pristaje u Salbunaru
Do Biševa se može doći dnevnom brodskom linijom koju održava Nautički centar Komiža te koja svakodnevno polazi u ujutro iz Komiže i pristaje u svim obalnim mjestima otoka Biševa. U popodnevnim satima istim putem se vraća.
Tijekom ljetne sezone petkom brod plovi dva puta.
Vozni red možete pronaći na službenim stranicama Nautičkog centra Komiža
Cijena je 25 kn u jednom smjeru.
Iznimno, moguće je do Biševa i natrag na kopno doći i brzom linijom glisera. Vožnja traje oko 20 minuta, kreće se po narudžbi a cijena vožnje je oko 50 eura.
Rezervacije se rade preko
Nautičkog centra Komiža ili osobno u lučici Mezuporat.
 |
|
Kada doći
Biševo je najbolje posjetiti tijekom kasnog proljeća ili rane jeseni. Gužve za Modru špilju su značajno manje a vrijeme je i dalje ugodno i toplo, ljetno. Otočna klima je izuzetno topla za hrvatske prilike i ljeto se nastavlja dulje nego u drugim dijelovima Hrvatske.
Treba napomenuti kako tijekom proljeća (travanj, svibanj) more često ne bude dovoljno toplo za kupanje, iako su vanjske temperature već gotovo ljetne.
Kretanje po otoku
Biševo ima samo 6 kvadratnih kilometara i kretanje po otoku se odvija uglavnom pješice ili vozilom nekog od domaćina.
Imajte na umu kako je središnji dio otoka relativno visok pa ponesite dovoljno vode tijekom ljetne sezone.
Većina staza je pogodna za bicikle.
Gdje jesti
Dva restorana u mjestu Porat nude uobičajenu ponudu restorana uz relativno visoke cijene. Ponuda im je prilično slična.
Kafići u mjestu Mezuporat nude fast-food.
U Salbunari domaćin Davor nudi tradicionalne obroke za goste svojeg robinsonskog kampa Island Escape Biševo.
Smještaj
Osim nekoliko privatnih smještajnih jedinica, ponuda smještaja na Biševu je prilično ograničena. Ukoliko tražite sobu, apartman ili kuću za odmor, Booking.com i Airbnb nude većinu dostupnog u svojoj ponudi.
Odličan izbor je Island Escape Biševo glamping smještaj u robinsonskom stilu koji uređuje i vodi udruga Biša coo i kojim se nastoji ponuditi smještaj koji će biti kombinacija ekološki prihvatljivog i ugodnog doživljaja divljine otoka. Prekrasno uređeni smještajni prostori, ponuda domaće hrane i pića te savršena priroda čine ovaj smještajni objekt jedinstvenim mjestom za bijeg od gradskih gužvi i stresa.
Potražite u našoj tražilici najpovoljniji smještaj te svu ponudu smještaja na Biševu.
Također preporučujemo potražiti privatni smještaj na jednome od mnogih smještajnih kapaciteta u gradu koje nudi airbnb. Ukoliko još niste član airbnb-a, iskoristite kupon u vrijednosti od 20 eura za registraciju te uštedite na smještaju.
Kupon možete pronaći OVDJE.
Booking.com
objavljeno: 2020-09-19
| 
