Najljepše staze uz hrvatske rijeke

Portal za samostalna putovanja i backpacking

Najljepše staze uz hrvatske rijeke

tekst: Peter Polić

Rječina kod Martinovog sela

Dok je proljeće u punom zamahu, temperature polako rastu i postaju sve ugodnije, ali ipak ne pretople, idealno je vrijeme za izlazak u prirodu i zamjenu užurbanog, stresnog ritma gradskog asfalta sa mirom prirode. Unatoč miru i relaksaciji koju pruža priroda posebice u proljeće nije nimalo usporena: dapače je živa i aktivna dok među svježe zelenim krošnjama veselo cvrkutaju raznolike ptice, voćke i trave su procvjetale u najraznolikijim bojama a jeleni, košute i razne druge životinje veselo jure kroz divljinu radujući se napokon dovoljnoj količini hrane. Probudile su se i rijeke, čiji brzaci, slapovi virovi postaju još izraženiji tijekom proljeća, kada se otopljeni snijeg miješa sa svježim proljetnim oborinama i daju novu živost riječnim koritima. Ipak sva ta događanja, strujanja, cvrkutanja u prirodi za razliku od žamora gradskih gužvi, nervoznog jurenja ulicama i zgusnutog svakodnevnog modernog rasporeda predstavljaju pravu terapiju za tijelo i dušu svakog pojedinca te time otklanjaju svaki izgovor zašto ne bismo trebali iskoristiti lijepe i sunčane dane, posebice tijekom proljeća za izlazak u prirodu. Dodamo li tome prekrasne šetnice koje se mogu pronaći gotovo nadohvat ruke, a koje slijede tokove nekih od naših najljepših rijeka, ne preostaje nam ništa drugo nego izaći van.

Šetnica uz Rječinu

Šetnica uz Rječinu, relativno kratku rijeku po kojoj je grad Rijeka dobio ime proteže se iz samoga grada, podno Trsata prema sjeveru uz tok rijeke koji se probija kroz okolna brda u strmom kanjonu prema Grobinščini i prolazi kroz zanimljivo područje sa mnogim brzacima okruženo vegetacijom sve do izvora Rječine, pored sela Kukuljani. Rječina izvire iz prirodne pećine koja se nalazi ispod stijene te se zbog okolnih strmih litica doima kao da doslovno izlazi iz planina. Staza uz Rječinu ukupno je duljine 19,5 kilometara i pokriva značajne prirodne ljepote zaleđa Rijeke ali koje zbog blizine planina nimalo ne podsjećaju na primorski krajolik i činjenicu kako je more udaljeno samo desetak kilometara zračne linije. Od Martinovog sela, malog zaselka uz Rječinu u kojem se nalazi dobro očuvani stari Gašparov mlin kroz dugo razdoblje povijesti protezala se granica koja je razdvajala Rijeku od ostatka Hrvatske, pa će zaljubljenici u povijest ovu šetnicu iskoristiti i za potragu nekadašnjih graničnih stupova od kojih su mnogi i dalje veoma dobro očuvani.

Staza je dobro označena i prolazi uglavnom kroz šumoviti krajolik uz samu rijeku, uz povremena skretanja u šumu kako bi se zaobišla naselja. Uz stare mlinove i uski kanjon, tu je i Pašački most u kojem staza prelazi rijeku te jezero Valići, nastalo kraj istoimenog sela prilikom izgradnje brane za hidroelektranu. U proljeće i jesen, nakon obilnih kiša, Rječina izgleda poput prave planinske rijeke. Tijekom ljeta, na nekim mjestima kanjon gotovo presuši.

Kanjon Kamačnika

staz uz Kamačnik

Pokraj malog goranskog mjesta Vrbovsko smjestila se jedna od najljepših staza u Hrvatskoj, koja prati tok male rijeke Kamačnik, sve do njezina izvora u dubokom, plavetnom vrelu bogatom ribom. Ova prekrasna šetnica veoma je dobro uređena te prati prirodni kanjon duboko obrastao šumom pri čemu nekoliko puta drvenim mostovima prelazi preko rijeke. Ukupna duljina staze od izvora Kamačnika do ušća iznosi 3,2 kilometara. Pri tome se staza uglavnom zadržava uz rubni dio stijene, kao i kroz šumu bukve, jele i smreke. Veći dio staze uređen je drvenim rukohvatima i nosačima zbog čega je veoma popularna među rekreativcima.

Područje Kamačnika bogato je florom i faunom tipičnom za gorske predjele Hrvatske, pa su diljem staze postavljeni panoi koji izletnike upoznaju sa prirodnim znamenitostima i bogatstvom flore i faune naših planina. Staza započinje ušćem Kamačnika, u blizini ugostiteljskog objekta. Cijela staza može se prosječno proći za oko sat vremena.

Ulaz se naplaćuje. Cijena ulaza je 25 kn.

Izvor Kupe

izvor Kupe (np-risnjak)

Unutar nacionalnog parka Risnjak nalazi se veoma lijepa šetnica do izvora rijeke Kupe, najduže rijeke koja je cijelim svojim tokom unutar Republike Hrvatske. Izvor Kupe nalazi se unutar dubokog tirkiznog jezera okruženog šumom u samome središtu Gorskog Kotara te predstavlja jedan od fenomena krša koji još uvijek nisu sasvim razjašnjeni. Još uvijek nije sasvim poznato iz koje dubine izlazi voda ove rijeke koja iz jezera u svojoj punoj širini nastavlja tok između šumovitih padina Gorskog Kotara. Tok rijeke krivuda kroz brdovito područje obraslo šumom u netaknutoj prirodi relativno izoliranog dijela Gorskog Kotara, koji uživa zaštitu još od 1963. godine.

Do samoga izvora može se doći iz dva smjera: Iz naselja Razloge koje se nalazi petnaestak kilometara od Crnog Luga te od sela Hrvatsko koje se nalazi na samoj granici Hrvatske i Slovenije odakle se nastavlja do Kupara. Iz Kupara do izvora Kupe staza vodi uz sami riječni tok te šetnja traje oko pola sata. Može se krenuti i iz samoga Hrvatskog od ušća rijeke Čabranke u Kupu i nastaviti stazom uz tok rijeke sve do izvora. Vrijeme šetnje ovom stazom jest nešto više od sat vremena, odnosno oko pet kilometara. S druge strane, pješačka staza iz Razloga nešto je zahtjevnija, posebice ukoliko se vraćate istim putem, jer je staza serpentinskog karaktera pa je stoga vrijeme hoda prema izvoru oko pola sata, dok je za povratak potrebno i više od sat vremena te savladavanje zahtjevne uzbrdice.

Kako je izvor Kupe unutar nacionalnog parka, potrebno je kupiti ulaznicu po cijeni od 45 kn (ulaznica vrijedi dva dana)

Zeleni vir

Zeleni vir

Jedan od najljepših lokaliteta Gorskog Kotara nalazi se kraj Skrada te je popularno izletište već više desetljeća. Zeleni vir predstavlja atraktivan izvor vode koji se nalazi pri dnu plitke spilje koja se nalazi ispod sedamdesetak metara visoke stijene sa koje se spušta voda u obliku slapa te ulazi u potok. Voda kroz slap ulazi u veoma lijepo jezerce zelenkaste boje po kojoj je i nazvan lokalitet. U blizini se nalazi izletnički centar pored kojeg često posjetitelji izletničkog centra parkiraju svoja vozila.

Nedaleko od zelenog vira nalazi se još jedan veoma lijepi geomorfološki lokalitet koji je zajedno sa Zelenim virom zaštićeni prirodni lokalitet, Vražji prolaz. Ovaj uski kanjon, usječen duboko u stijenu predstavlja posebnu zanimljivost hrvatskog krša te oduševljava uskim prolazima kroz strme litice stijena nastalih djelovanjem potoka i duboko urezanim u okolni krajobraz. Potok Jasle koji je stvorio ovaj kanjon žubori i pjeni se u podnožju stijena, dok lijepo uređena staza sa stepeništem i mostovima prolazi kroz samo središte kanjona. Na stazi kroz vražji prolaz nalazi se i Muževa hišica, mala spilja dužine oko dvjestotinjak metara koja je imala i svoj povijesni značaj: prilikom provala Turaka stanovništvo se često sakrivalo u ovu špilju. Zeleni vir, Vražji prolaz i Muževa hišica zaštićeni su kao poseban geomorfološki objekt od 1962. godine.

Ulaz se naplaćuje. Cijena ulaznice je 25 kn.

Do Skrada se može doći vlakom iz Zagreba ili Rijeke, odakle je oko pola sata hoda do Zelenog vira i ulaska u Vražji prolaz. Ukoliko dolazite svojim vozilom, na raspolaganju je parking ispred izletničkog doma Zeleni vir.

dolina Slapnice

rijeka Slapnica (Tomislav Ćuk)

Prekrasna potočna dolina nalazi se u parku prirode Žumberak, koja prati tok istoimenog potoka nazvanog po velikom broju slapova i kaskada kroz koje se spušta prema dolini. Ukoliko vam dinamični tok planinskog potoka sa slapovima nije dovoljan razlog za posjetu ovoga lokaliteta, treba spomenuti i kako se cijeli lokalitet nalazi u prekrasnoj netaknutoj prirodi sa velikim brojem pritoka od kojih većina nažalost tijekom ljeta presuši, ali je tijekom proljeća i jeseni vode u izobilju što daje posebnu zanimljivost prirodnim fenomenima na samome potoku. Potok Slapnica izvire u podnožju glavnog hrpta Žumberačke gore, između sela Kalje i Višći vrh, koji se nalazi južno od Mrzlog Polja, a potom se spušta kroz uski i duboko usječeni kanjon prema dolini u dužini od oko desetak kilometara. Posebno je zanimljiv Vranjački slap nastao sedrenim barijerama koje su i dalje u procesu širenja. Također treba spomenuti i zanimljivi slap Brisalo kod kojeg se voda iz velike visine obrušava u malo jezerce što dodaje idiličnost krajobrazu.

Do doline Slapnica može se doći iz Krašića, krenete li na sjever prema Ćunkovoj Dragi i Kostanjevcu. Neposredno pred Ćunkovom Dragom nalazi se početak staze (prolazi pored velikog kamenoloma) koja se u dužini od deset kilometara nastavlja prema izvoru Slapnice.

Staza sedam slapova

slap u Kotlima

Vjerojatno najljepša staza u Istri jest staza sedam slapova koja prati tok rijeke Mirne od sela Kotli do Buzeta, u kružnom toku. Naime, staza započinje u Buzetu te se u obliku prstena pruža prema selu Kotli i potom vraća u Buzet. Rijeka Mirna, koja s razlogom ima upravo ovo ime, jer u svojem donjem toku prema Novigradu jest zbog blagog nagiba veoma polaganog toka u ovom dijelu svojeg toka itekako je dinamična, dok se provlači kroz brdovitu unutrašnjost Istre i tvori osim nekoliko slapova iz samoga imena staze također i brojne tjesnace, brzace, kotlove i druge prirodne fenomene. Krenuvši iz Buzeta, staza ide polagano uz tok rijeke prema uskom kanjonu na kojem se nalazi i penjalište za slobodne penjače. Iako je staza veoma lagano prohodna, moguće je učiniti je i zahtjevnijom, skretanjem po sajlama prema Velikoj peći, pećini koja se nalazi uz pritok Dragica (na kojem se zapravo nalaze tri slapa sa ove staze). Slap Vela peć najveći je istarski slap visine od 35 metara.

Najzanimljiviji dio staze sedam slapova jest selo Kotli u kojem se staza vraća prema Buzetu. Selo je dobilo ime prema kotlima, malim udubinama u kamenu nastalima djelovanjem slapova u kojima su se formirala jezerca, idealna za kupanje tijekom toplijih dana. Svojom smaragdnom zelenom bojom čine se gotovo nestvarna u kršovitom okolišu. Pored jednog od jezera se nalazi i stari mlin koji svjedoči o nekadašnjem intenzivnom bavljenju poljoprivednom u ovome kraju. Nažalost, stara mlinica je zapuštena iako je i dalje dobro očuvana. Iako se staza može jednostavno proći bez velikih napora, ona je prilično atraktivna: osim prolaska kroz kanjon na nekoliko mjesta potrebno je prijeći preko kamenja tok rijeke Mirne, a sjeverni dio staze nudi i spomenuti uspon po sajli. Priroda je raznolika: od prostranih livada i polja do guste šume kojom vrluda rijeka, pa do strmih krških stijena među kojima je Mirna usjekla svoj kanjon.

Kao što je spomenuto, staza započinje u Buzetu, iako joj se može prići i iz Kotla. Iako je poprilično zapuštena, postoji i staza koja se nastavlja sve do mjesta Hum, dolinom rijeke Mirne, međutim koja zahtijeva nešto duže hodanje. Ipak prirodne ljepote unutrašnje Istre, posebno u proljeće kada je razina vode u Mirni visoka obilno nagrađuju za trud svakom ljubitelju prirode. Do Buzeta se može doći i vlakom iz Pule ili Rijeke (presjedanje u Lupoglavu). Ukoliko želite jednostavniju stazu, preporučujemo južni smjer staze iz Buzeta prema Kotlima i povratak istim smjerom. Ipak, cijeli krug staze nudi svih sedam slapova, prelaske rijeke i lijepe panoramske poglede na Buzet.