Portal za samostalna putovanja i backpacking

Pratite nas:






Fotografije:



Video:



Mali trikovi:


Zašto Snorkeling?

tekst: Peter Polić


some_alt
mlade ušate, Srakane

Sjeverni Jadran jedinstveno je područje gdje se jedno more koje se nastavlja kao izdanak Mediterana duboko urezalo u europsko kopno, tako duboko da su se obale mora uvukle gotovo do obronaka Alpi. Iako je najsjeverniji dio Jadrana, slovensko primorje i područje Friulija i Veneta veoma loše za ronjenje, zbog muljevitog dna koje ne pruža puno biološke raznolikosti, a vidljivost je gotovo nikakva, hrvatski dio sjevernog Jadrana, posebice područje zaljeva Kvarner i Kvarnerić, koje se prostire od Riječkog zaljeva prema jugu prateći obale istočne Istre i kvarnersko otočje sve do Velebitskog kanala izuzetno je bogato područje biljnim i životinjskim podvodnim svijetom te idealna lokacija za ronjenje i snorkeling. Geološki, navedeno je područje dio planinskog lanca Dinarida kojem pripadaju okolne planine Gorskog Kotara, Velebita i Učke, a otoci su zapravo tek vrhovi planina čije su doline potopljene nakon posljednjeg ledenog doba. Takav raznoliki reljef pogodovao je različitim podvodnim oblicima i sastavima tla, što je pridonijelo veoma zanimljivom podmorju. Prednost ovoga područja jest i relativno velika vidljivost, posebice oko otoka. Osim glavnih otoka kao što su Krk, Cres, Lošinj, Pag i Rab, ovdje se nalazi čitav niz manjih otoka, otočića i hridi koji su prava riznica podvodnog svijeta.

Općenito govoreći, glavni preduvjet za odabrati snorkeling poziciju jest pronaći otvorene obale, po mogućnosti one koje su daleko od naseljenih područja te čija je obala relativno strma. To prije svega vrijedi za Cres i Krk, ali i za južni dio Istre te ostala područja. S tom pretpostavkom, gotovo da nisu potrebni nikakvi drugi savjeti za snorkeling, jer unatoč relativno velikom izlovu, podmorje sjevernog Jadrana jest i dalje relativno dobro očuvano.

Ipak, postoje određeni lokaliteti koji su posebno zanimljivi i privlačni, a koje donosimo u nastavku:


Kormati i Plavnik

Plavnik je otok smješten između Krka i Cresa. Relativno visok otok nenaseljen je, ali je često utočište nautičara i često odredište divljih kampista, zbog svojih lijepih uvala i plaža. Obale otoka su uglavnom strme i kamenite, uz iznimku unutarnjih uvala koje su uglavnom šljunčane. Mogu se pronaći gotovo sve vrste sjevernojadranske ribe, no posebno treba istaknuti veliki broj glavonožaca oko otoka. Gotovo na cijelom sjevernom Jadranu nema boljega lokaliteta za potragu za hobotnicama, koje se skrivaju u rupama u stijenama na dubinama od jedan do desetak metara. Ovu je životinju teško zapaziti ukoliko se nema iskustva jer ima sposobnost poput kameleona mijenjanja boje i prilagodbe okolišu, no ponekad se sama oda svojim pomacima pod stijenu ili pokušajima lova na rakove i ostale podvodne stanovnike.

Veliki i mali Kormat su dva otočića smješteni uz istočnu obalu Plavnika, a koje karakteriziraju strme podvodne litice koje se spuštaju gotovo pod devedeset stupnjeva okomito pod more do dubine od desetak i više metara. Te su litice dom mnogobrojnim ribama i ostalim podvodnim organizmima, kao što su rakovi, glavonošci, školjkaši itd. Uz malo sreće mogu se zapaziti i murine koje naseljavaju šupljine u stijenama iz kojih vrebaju na plijen. Velika jata knezova, fratara, orada i ušata gotovo stalno struje uz stijene i kako ronioci i snorkeleri nisu česti u tome području, znatiželjno promatraju svakog novog gosta.

Kako doći:

Kako su navedeni otoci nenaseljeni, ne postoje redovne linije do njih, no mnogi jednodnevni turistički brodovi iz Punta, Krka i Malinske na otoku Krku svakodnevno obilaze navedene otoke, uz mogućnost zadržavanja po nekoliko sati radi kupanja, odnosno snorkelinga na nekome od njih. Svakako preporuka raspitati se da li brod posjećuje i spilju na otoku Plavniku. Alternativno, moguće je doći samostalno sa čamcem iz grada Krka ili sa strane Cresa ili se raspitati kod lokalnih stanovnika posebno u Puntu za pčelare koji imaju košnice na Plavniku pa sa njima dogovoriti posjetu.

Srakane

some_alt
Podvodna hrid, Plavnik

Otoci Vele i Male Srakane nalaze se zapadno od Lošinja te osim svjetioničara na njima živi i nekoliko starosjedioca. Ovi su otoci posebno popularni podvodnim ribolovcima, koje se u ranu zoru tijekom ljeta može vidjeti u velikom broju. Zbog izloženosti obala, Srakane su idealno mjesto za promatranje ribljeg svijeta, prije svega orada, lubena, kantara, salpi, pica itd. Zbog relativno velike izloženosti otvorenom moru, nije rijetkost da uz samu obalu zaluta i tuna ili palamida, kao i neke druge veće pelagičke ribe.

Kako doći:

Svakodnevna brodska linija za Vele Srakane vozi iz Malog Lošinja, vožnja traje oko pola sata. Također i razni turistički izletni brodovi iz Malog i Velog Lošinja redovito imaju Srakane u svojem itinereru.



Oštro

Nekada jedno od najpopularnijih odredišta turizma, nakon izgradnje rafinerije Urinj i koksare u Bakru izgubilo je svoju popularnost te sada predstavlja tek blijedu kopiju svoje popularnosti neposredno nakon drugog svjetskog rata. Ipak, što se tiče podvodnog svijeta, zahvaljujući podvodnim strujama i raznolikom dnu, jedno je od zanimljivijih odredišta za snorkeling. Nalazi se na izlazu iz podvelebitskog kanala te nedaleko od Krčkog mosta, te morske struje pogoduju dolasku raznolikih vrsta riba u ovo područje. Raznolike vrste dna samo poboljšavaju kvalitetu podvodne raznolikosti ovog područja, stoga nije čudno što se upravo ovdje nalazi i popularni ronilački klub Adria. Posebno je zanimljivo kasno ljeto i rana jesen, dok je more još dovoljno toplo za snorkeling, broj kupača se drastično smanji, a jata salpi zalaze i u najpliće vode. Isto tako mogu se posebno u kasnije popodne vidjeti jata bugvi u lovu na sitnu riblju mlađ.

Kako doći?

Autobusom linija 29 iz Rijeke gotovo svakih sat vremena tijekom dana. Cijena povratne karte oko 30 kuna.



Školjići

some_alt
Morska Zvijezda, otok Krk

Dva mala otočića ili bolje reći hridi nalaze se neposredno pored Krčkog mosta, između otočića Sv. Marko i otoka Krka. Zbog svojeg položaja veoma sličnog položaju Oštra predstavljaju idealnu poziciju za snorkeling na izlazu iz kanala i uz povoljne morske struje. Nažalost, odredište je i previše popularno za podvodne ribolovce, koje ćete gotovo sigurno sresti u relativno malom području oko otočića.

Kako doći?

Isključivo vlastitim plovilom.

Kamenjak

Poluotok smješten na samome jugu Istre odlično je mjesto za snorkeling zbog bistrog mora i veoma zanimljivog i bogatog podmorja. Uglavnom kamenita obala obiluje ribama kao što su orade, pici, ušate, salpe itd., ali i raznim glavonošcima kao što su sipe i hobotnice. Kamenjak je osim poluotoka rasprostranjen i na nekoliko otočića uz samu obalu, koji su bili lokalitet za vojsku tijekom razdoblja Jugoslavije. Upravo zahvaljujući prisutnosti vojske zadržana je određena razina divljnine na području. Nakon proglašenja zaštićenim područjem od 1996. priroda Kamenjaka doživljava svoju renesansu u svoj ljepoti i raznolikosti. Upravo je biološka raznolikost flore i faune bila temelj da se Kamenjak zaštiti.

Kako doći?

Autobus broj 26 više puta dnevno povezuje Pulu i Prematuru, naselje koje se nalazi nadomak Kamenjaka.

Brijuni

some_alt
morski konjic, Oštro

Nacionalni park koji se rasprostire na arhipelagu od četranest otoka i otočića smješten uz zapadnu obalu Istre zaštićeno je područje kroz dugi niz godina te je zbog toga idealno mjesto za snorkeling. Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brijune znaju zvati "raj na Zemlji", Brijuni su 27. listopada 1983. godine proglašeni nacionalnim parkom i omiljena su turistička destinacija. Ipak, zbog prisutnosti vojske te političkog vrha Jugoslavije uživale su zaštitu i mnogo godina ranije. U vodama oko otočića mogu se naći najrazličitije vrste ribe u veoma velikom broju, a zbog dugog niza godina zaštićenosti većina ih je veoma pitomo jer nemaju u čovjekovom prisutstvu prijetnju za opstanak.

Kako doći?

Svakodnevno brodić iz Fažane povezuje najveći otok Veli Brijun sa kopnom.

Limski zaljev

some_alt
glavoč, Oštro

Jedan od najzanimljivijih prirodnih fenomena na Jadranu jest Limski zaljev. Zaljev je nastao erozivnim djelovanjem Pazinčice, rječice koja je danas većim dijelom ponornicate predstavlja dio 35 km dugačke Limske udoline (drage), koja se proteže skoro do centra Istre, grada Pazina. Sam zaljev je nešto duži od deset kilometara, dubine do trideset metara, i na najširem dijelu širok oko 600 metara. Sa obe strane uzdižu se prilično strma brda, ponegdje i do visine od 100 m. Voda u zaljevu je djelomično boćata, zbog podvodnih izvora slatke vode, pa samim tim pogodna za razvoj biljnog i životinjskog svijeta, prije svega raznih školjkaša. Ovo je jedno od najboljih lokacija za promatranje brancina na Jadranu, kojima odlično odgovara boćata voda zaljeva za lov. Treba imati na umu da je u zaljevu zabranjen ribolov, ronjenje i plovidba motornim lađama.

Kako doći?

Ulazak u sami kanal moguće je iz strane Vrsara ili Borika kraj Rovinja koji se nalaze na ulazu u kanal. Također je moguće i automobilom doći do kraja kanala kuda prolazi lokalna cesta D21 sa odvojkom do samoga kanala.


Prikaži Snorkeling destinacije sjeverni Jadran na većoj karti

objavljeno: 2013-01-29



Aktualno:

Malta iz Venecije za 24 eura povratno

London iz Ljubljane za 34 eura povratno

Barcelona iz Trevisa za 28 eura povratno

Brazil iz Venecije za samo 339 eura povratno

Advent u Salzburgu u zvukovima Hrvatske



Povezano:

Vlakom na more još povoljnije

Dubrovnik iz Zagreba za 538 kuna

Vlakom Putevima Slave Raškaj do Ozlja

Vollo i Uber zajedno nude besplatnu vožnju

Wizzair i Germanwings otvaraju letove iz Osijeka

Kajakom na more

Silba: otok plaža i pješaka

Trakošćan dvorac

Poljska

Najbolje zemlje za posjetiti u 2017. godini

Albanija - II. dio



Pogledajte još:

Zima u Salzburgu


Najbolja adventska putovanja


Maroko (II. dio)


Bilbao - srce Baskije


Oktoberfest