Portal za samostalna putovanja i backpacking

Pratite nas:






Fotografije:



Video:



Mali trikovi:



Egipat (II. dio) - Luxor, Asuan i Abu Simbel

tekst i slike: Peter Polić


some_alt
Hram Karnak, Luxor

Luxor

Nakon dugotrajnog puta pustinjom došli smo u Luxor, grad sa najveličanstvenijim spomenicima i hramovima iz razdoblja faraonskog Egipta, a usudio bih se reci i najveličanstvenijim hramovima uopće, inače poznat i kao ozloglašeni grad grebara za napojnice i podvale turistima. Čim smo izašli iz vlaka okružila nas je skupina "touta" od hotela koji su nas pokusali doslovno prisiliti da odemo u njihove hotele, a ne u onaj koji smo mi odabrali. Gotovo dvjestotinjak metara su nas slijedili i unosili nam se u lice nagovarajući nas. Ipak, došli smo do željenog hotela, koji nije bio ništa posebno, no za tek 20 kuna po osobi koliko nas je stajala soba, bio je itekako u redu.

some_alt
Memnonovi kolosi, Luxor

Najprije smo krenuli razgledati zapadnu obalu, pa smo se tako već sljedeće jutro zaputili brodićem preko Nila, gdje smo otišli taksijem do kraja doline, i planinarili preko prilično visokog brda bez i jednog raslinja po ipak jako vrućem suncu do doline kraljeva, koja se nalazi s druge strane. Sa vrha brda se pružao veličanstven panoramski pogled, pri kojem se nam sa jedne strane otvarala dolina kraljeva, sa druge Rameseum i nekoliko drugih manje očuvanih hramova, dok se ispred nas, ukopan u stijenu nalazio hram od Hatepsut. Spustivši se u samu dolinu kraljeva, bili smo malo razočarani, jer grobnice koje smo htjeli posjetiti bile su zatvorene, no to nas nije spriječilo da odaberemo druge. Inače otvoreno je negdje 50% grobnica, te se rotiraju s vremena na vrijeme, kako bi se sto bolje očuvale unatoč velikoj navali turista. Sa ulaznicom se smiju posjetiti tri grobnice, samo se Tutankamun, Ay i Seti I. posebno plaćaju. Mene se posebno dojmila grobnica Tutmozisa trećega, odlično je očuvana unutrašnjost, prilično je bila duboka, te posto je bila posljednja u redu, najmanje je posjećivana. Za ulaz se prvo treba uspeti stepenicama, te zatim spustiti u podzemlje, unutar planine. Prikazi odlaska u zagrobni život veoma su dobro napravljeni. Nažalost, u dolini kraljeva je potpuno zabranjeno slikanje.

some_alt
Hram Hatepšut, Luxor

Nakon doline kraljeva, unatoč zabrani, ponovno smo se popeli preko planine na drugu stranu, koristeći prekasne panorame Luxora i okolice, te se spustili do hrama od Hatepsut. Izvana gledajući, najbolje očuvani hram, no ušavši u njega, razočarao sam se, jer je veoma mali dio hrama otvoren, dok se ostalo restaurira. Ipak, vrijedila je posjeta. Uz posjetu kolosima od Memnona u predvečerje, kada su prekrasno osvijetljeni, završio je prvi dan na zapadnoj obali.

Drugi smo dan se odlučili za nešto laganiji raspored, pa smo iznajmili bicikle, te obišli prekrasan i odlično očuvan hram Medinat Habu, nakon Karnaka najbolji hram u Luxoru po mojem mišljenju, zatim grobnice plemića, između ostalih Ramosea, koje su u odnosu na kraljevske grobnice daleko manje, no ipak veoma lijepo oslikane i ukrašene, te sto je veoma dobro, potpuno zanemarene od turista, pa smo u njima bili potpuno sami, prošli kraj Rameseuma, kolosa od Memnona još jednom po danu, i pogriješili odustajući od posjete dolini kraljica. Kako je sa nama bila Amerikanka koja je veoma dobro baratala arapskim jezikom, uspjeli smo iz posjete jednoj radionici suvenira od alabastera napraviti popodnevni boravak kod obitelji sa ručkom i razgovorom o turistima, stanju u državi i općenito svijetu te doživjeti kako prosječni Egipćanin gleda na sve. Vrijedno iskustvo. Ostatak dana proveli smo vozeći se uz desnu obalu Nila, uz pitoreskna sela i polja, sve do zalaska sunca i povratka u hotel.

some_alt
Dolina kraljeva, Luxor

Nedvojbeno je najbolji dojam na mene na zapadnoj obali ostavio Medinat Habu, prekrasan hram koji je dobro očuvan i koji svjedoci o veličini staroga Egipta. Inače, kompletno to područje se najbolje dozivi tek sa vrha planine, kada se pogledom po cijelom obzoru na svakom koraku vide veličanstveni ostaci tisućama godina stare civilizacije, koji i dalje postojano stoje iako te civilizacije odavno vise nema.

Zadnji dan našega boravka u Luxoru bio je posvećen istočnoj obali, na kojoj se i nalazi grad Luxor, te glavnina sadržaja vezana za moderno doba ovoga prostora. Ipak, u samome centru grada, nalazi se i veliki hram, od kojega vodi aleja sfingi, koja se sve vise rasčišćava, na razočaranje lokalnog stanovništva kojem to cesto znaci rušenje kuca, sve do tri kilometra udaljenog hrama u Karnaku. Upravo dok smo mi boravili u Luxoru pronađeno je 12 novih sfingi sa ljudskom glavom, kakve se nalaze u toj aleji, te su poslane na restauraciju. Sam hram u Luxoru je veoma zanimljiv, veliko zdanje koje postane posebno lijepo kasno navečer kada pod osvjetljenjem daje posebne slike i prikaze. Ispred njega se nalazi veliki obelisk, dok je drugi prenesen u Louvre u Francuskoj, gdje se nalazi ispred muzeja. Hram je izgradio Ramzes II. kao i većinu drugih stvari oko Luxora.

some_alt
Stupovi u hramu Karnak, Luxor

Ipak, hram u Luxoru je mala zgradica prema onome sto je hram u Karnaku. To je najveće ikad sagrađeno religijsko zdanje, koje se proteze na cak dva kilometra kvadratna, te je dograđivano, obnavljano i adaptirano kroz razdoblje od tisuću i pol godina tijekom faraonskog doba. Njime dominira ogromni hram Amona Ra, sa divovskim hipostilima, iz kojega se pruža pravi labirint građevina i oblika koji su izgrađeni sa strane. Zaista je potrebno vise sati da se samo prođe cijelim prostorom, a kamo li da se još razgledaju sve slike, hijeroglifi, oznake, simboli, natpisi i ostalo blago koje smo naslijedili od najvećih faraona koji su sudjelovali u stvaranju i unaprjeđivanju ovoga čuda antičke arhitekture. Tu se također nalazi i najviši dovršeni obelisk, posvećen Hatepsut, koji se doima, kada se stoji točno ispod njega, kao da se pruža u svemir. Prolazeći tim hramom osjećao sam se poput mrava, prema dimenzijama te građevine. Fascinantno. Zatim ti veliki kameni blokovi, koji su postavljani tako precizno i pravilno, i to na tako velike visine, sto bi bilo teško izvesti i uz svu nasu današnju tehnologiju. Zaista se čovjek zapita kako je sve to uspijevalo toj velikoj civilizaciji.

Jedina je losa stvar u hramu prenapučenost turistima. Gotovo je redovito vise od 20 autobusa turista iz poznatih resorta u Karnaku, stvarajući tako pravi krkljanac ispod glomaznih dijelova hrama. Nažalost, potrebno je spajati turizam i povijesnu baštinu, jer inače se vjerojatno Egiptu, zemlji koja vise od 85% prihoda stranoga kapitala ima od turizma, vjerojatno ne bi isplatilo niti održavati sve te velebne građevine.

some_alt

Obeliks u Karnaku, Luxor

some_alt

Prikaz faraona u Medinat Habu, Luxor





some_alt
Pogled na Nil, Asuan

Asuan

Nakon četiri noći u Luxoru i razgledavanja grada koji se ponosi titulom najvećega muzeja na otvorenom, otputovali smo u Asuan, grad tri sata udaljen vlakom od Luxora, nešto malo veći od Rijeke, smješten na obalama rijeke Nil, gdje tok rijeke tvori nekoliko veoma zanimljivih i slikovitih otoka i hridi, te cijeli pejzaž čini gotovo bajkovitim. Grad je u novije vrijeme poznatiji po svojoj brani, kojom je reguliran tok rijeke Nil, te su spriječene poplave i izlijevanje rijeke, a kasnije, izgradnjom velike brane nešto južnije, stvoreno je najveće umjetno jezero na svijetu, jezero Nasser.

Odmah na prvi pogled grad izgleda veoma lijepo, gotovo europski. Nema toliko prašine u gradu, dominiraju fontane, lijepo uređene ulice sa mnogo parkova, zelenila, cvijeća... Odmah se vidi kako se mnogo ulaze u ugled grada. Na obali Nila se vide mnogi cruiseri koji ovdje pristaju na krstarenju Nilom, te je stoga i grad odrediste za mnoge malo bogatije turiste. Stoga su cijene nešto vise. Mi smo srećom našli veoma povoljno dvokrevetnu sobu uz samu obalu Nila, gotovo na nevjerojatno dobroj poziciji, pa možemo stoga svakodnevno uživati u pogledu na rijeku. Rijekom pak također plove i mnoge felucce, mali brodici sa jedrom karakteristični za Nil, koji dok se provlače uz sve te male otoke i otočiće zaista čine scene kao iz neke egzotične bajke. Od ostalih atrakcija u samome gradu, istaknimo još veoma lijepu koptičku katedralu na južnoj strani grada te nedovršeni obelisk, koji da nije graditeljima puknuo na pola gradnje, bio bi najveći ikad napravljen u starom Egiptu. Ovako, napukao i do pola ukrašen, stoji na istome mjestu gdje je prije vise stotina godina napušten.

some_alt
Otoci na Nilu, Asuan

U antička vremena Asuan je bio srediste za eksploataciju granita, koji se koristio za gradnju hramova, kipova, obeliska, pa cak i piramida. Stoga je naseljen od najranijih vremena, i to na otoku Elefantina, koji se nalazi točno ispred centra grada. Mi smo danas posjetili drugu, zapadnu obalu, gdje se nalaze grobnice plemića, među kojima je jedna od najočuvanijih grobnica iz vremena faraona, jedina koja je gotovo potpuno sačuvala originalne boje. Iako su samo dvije bile otvorene, te iako su prikazi dobrano istrošeni, bilo je veličanstveno ponovo vidjeti ta remek djela slikarstva i kiparstva antičkih vremena.

Nakon posjete grobnicama, popeli smo se preko brda do samostana Sv. Simeona iz sedmog stoljeća, odnosno do njegovih ostataka, prošli kraj Aga Khanovog mauzoleja, pa kroz pustinju paralelno sa rijekom Nil do osam kilometara udaljenoga mjesta koje je jedno od rijetkih na rijeci i strancima preporučljivo za kupanje. Bijaše to veoma dobro mjesto, velika piješčna plaza sa pogledom na zelenilom obrasle otočiće na Nilu. Krasno... Voda rijeke je bila prilično topla, procjena oko 25 stupnjeva, iako nam se na prvi mah činila veoma hladna, nakon vise od sat vremena hodanja po vrelom saharskom suncu. Treba spomenuti i kako je Asuan jedno od najpoznatijih odredišta za promatranje ptica. Zaista na svakome koraku se mogu vidjeti razne ptice kako hvataju ribe u rijeci, sjede na nekoj stijeni ili drvetu ili samo prolete sa strane. Zanimljivo je da su to uglavnom ptice selice iz svih krajeva Europe, koje upravo ovamo odlaze kada u našim krajevima nastupi zima. Zaista zanimljivo je vidjeti rode u studenome kako se bućkaju u Nilu.

some_alt
Ribar u tradicionalnome plovilu, Asuan

Kada sam već spomenuo i ribe, ušavši u vodu, najprije djeluju pomalo strasno, jer mnogo malih ribica, dimenzija srdele krene prema tebi u jurišu kao jato, no uskoro se primijeti kako njih zapravo zanima uzdizanje pijeska, jer tamo pronalaze hranu. Tih malih riba ima mnogo, ne znam kako se zovu, veoma su spore, gotovo da ih se može uhvatiti rukom i bojom djeluju u vodi nekako sivo, bezlično, samo sto su od naših srdelica nešto deblje. Predvečer, otišli smo do obližnje plažice gdje se kupaju lokalna djeca, te tamo uhvatili brodić za drugu obalu.





Abu Simbel

some_alt
Jezero Nasser, Abu Simbel

Danas je došao dan kada smo došli do krajnje južne točke Egipta, koju smo mislili posjetiti, te koju je uopće moguće posjetiti, barem koliko je meni poznato. Ustali smo se u 2:45 ujutro, u par minuta se spremili te otišli do minibusa koji nas je već čekao za konvoj za Abu Simbel. Iz sigurnosnih razloga, kako oni kažu, iako mi se to čini smiješnim, do Abu Simbela, 300 km udaljenoga grada od Asuana vozi naoružani konvoj, koji nema smisla, jer se tijekom vožnje vozila totalno raštrkaju cestom, no jednostavno imaju takve propise u Egiptu i tu se ništa ne može.

Abu Simbel je relativno mali grad na obali jezera Nasser, najvećeg akumulacijskog jezera na svijetu koje je nastalo 60tih kada je izgrađena velika brana na Nilu, kojom su spriječene poplave rijeke, te koje se prostire na vise od 540 km duljine kroz Egipat i Sudan. Sam Abu Simbel je smješten duboko u tropskoj zoni, tek 40tak kilometara od granice sa Sudanom, koja iako je golema, moguće ju je prijeći isključivo trajektom iz Asuana do Wadi Halfe u Sudanu.

some_alt
Hram Ramzesa II., Abu Simbel

Ono zbog čega smo mi došli u Abu Simbel jest golemi hram Ramzesa II. koji je trebao biti potopljen gradnjom brane, ali je zahvaljujući akciji UNESCO-a premješten zajedno sa unutrašnjim prostorijama na obale toga jezera, te sada ponosno stoji na velikom vidikovcu te i dalje svjedoci o velikim pobjedama Ramzesa II. nad Nubijcima te prikazima bitke kod Kadesa, koji su dosta dobro očuvani. Impresivne četiri statue pred ulazom naprosto oduzimaju dah, te su uz piramide jedan od najprepoznatljivijih simbola Egipta. Hramovi potječu iz 13 stoljeća prije Krista, iz vremena vladavine spomenutoga Ramzesa II. Nažalost, radi tih konvoja, područje hrama je veoma napučeno turistima, te je vrijeme razgledavanja dosta kratko, tek oko dva sata i to rano ujutro, pa smo tako morali relativno brzo natrag, jer je kretao konvoj natrag za Asuan.

Na povratku, razgledali smo veliku branu, prešli preko stare asuanske brane iz 1902. godine, te zatim otišli do hrama Philae, prekrasno očuvanoga hrama iz ptolomejskog razdoblja, koji su kasnije naselili kršćani, odnosno Koptici, u bijegu pred progonom Rimljana, pa se tako, osim prekrasnih ornamenata i veoma dobro očuvanih antičkih egipatskih tragova i kipova sačuvao i vjerojatno najstariji reljef kriza na svijetu.

some_alt
Otok Philae

Prisutnost kršćanstva vidi se na svakome koraku, ali i donekle poštivanje stare tradicije, jedino sto je tužno jest sto su u svojoj borbi protiv poganizma svim likovima u kompleksu unakazili lica, pa tako likovi podsjećaju na bezlične kolose od memnona, samo su naravno daleko manji. I ovaj je hram također premještan prilikom izgradnje velike brane, odnosno cijeli ovaj kompleks je premješten sa istoimenog otoka na susjedni mali otočić, te sada čini jedinstveni otočni kompleks koji zaista vrijedi pogledati.

Posljednja stanica bio je nedovršeni obelisk, veliki komad kamena, granita koji nije isklesan do kraja, jer je tijekom izrade puknuo, no da je bio dovršen gotovo sigurno bi bio najveći ikad napravljeni obelisk u starom Egiptu. Sada leži na stijeni gdje je i ostavljen, te se doima kao da je zacementiran za nju, te kako je bez ikakvih oznaka, djeluje i prilično bezlično. Time je i završio nas današnji put, dugačak vise od 600 km ako računamo vožnje u oba smjera, te smo umorni večer proveli opuštajuće u gradu.

Povratak     Nastavak

objavljeno: 2013-04-19



Aktualno:

Mauricijus iz Milana za 416 eura povratno

Maroko iz Venecije za 38 eura povratno

Tajland iz Milana za 377eura povratno

Japan iz Budimpešte za 377 eura povratno

Amsterdam iz Ljubljane za 58 eura povratno



Povezano:

Povratak jednog od sedam svjetskih čuda?

Najpovoljnije ljetovanje u Egiptu

Wizzair uvodi letove za Egipat

Video: Otkrijte Egipat

Putem faraona (I. dio)

Putem faraona (III.dio)

Maroko (II. dio)

Bilbao - srce Baskije

Oktoberfest

Beograd

Poljska



Pogledajte još:

Maroko (II. dio)


Bilbao - srce Baskije


Oktoberfest


Maroko (I. dio)


Kajakom na more