Portal za samostalna putovanja i backpacking

Pratite nas:






Fotografije:



Video:



Mali trikovi:



Najljepši dvorci Hrvatske

tekst: Peter Polić


some_alt
dvorac Trakošćan

Dvorci, gradine, kašteli, burgovi, zamci, tvrđave... Različiti su nazivi za slične građevine koji se u slobodnom govoru često svode na jedinstven naziv dvorac što podiže kosu na glavi povjesničarima i arheolozima, ali što je sasvim nevažno za običnog svakodnevnog čovjeka kojem nije pretjerano bitno da li je određena građevina dvorac, burg ili gradina dok god ona izgleda fenomenalno i vrijedna je posjete. Burna i bogata hrvatska prošlost iznjedrila je čitav niz prekrasnih građevina koje svakako vrijedi posjetiti. Od prekrasnog Trakošćana do pomalo zaboravljenih dvoraca Frankopana. Dok proljeće polako poziva van, idealno je vrijeme za posjetu poznatim i nešto manje poznatim dvorcima Hrvatske. U nastavku donosimo pregled nekih od najljepših dvoraca u Lijepoj našoj.


Veliki Tabor

some_alt
dvorac Veliki Tabor

Nastao tijekom petnaestog stoljeća, Veliki tabor je prekrasan renesansan renesansni burg grofova Celjskih koji je danas najbolje očuvan od svih drugih dvoraca u Hrvatskoj. Ovaj je burg reprezentativni primjer obrambene utvrde građene prema načelima srednjevjekovnih utvrda svojeg vremena na uzvišenim proplancima sa kojih se pruža dobar pogled na sve strane što olakšava obranu u slučaju napada. Nastao je kao utvrda za obranu od Osmanlija, ali akon što je popustila prijetnja osmanlijskih osvajanja započeo je redizajn i pretvaranje u značajno ugodniju namjenu. Nalazi se na 333 metara visokom proplanku na zapadu Hrvatskog zagorja, u blizini granice sa Slovenijom kraj sela Desinić. Tek desetak kilometara udaljen od Tuhelja i Kumrovca. Unatoč tome što je tijekom sedamnaestog i osamnaestog stoljeća uvelike dograđivan i prilagođavan lagodnom životu tadašnjeg plemstva, upravo kao što je to bio slučaj i sa Trakošćanom, Veliki Tabor je prema arhitekturi zadržao temelje utvrde i njegov današnji izgled i dalje njeguje kasnogotičku arhitekturu i kompoziciju.

Postoje razne legende koje su povezane sa ovim dvorcem, među kojima je vjerojatno najpoznatija legenda o djevojci Veroniki Desinić koja je svojom ljepotom zaludila mladog grofa Fridricha Celjskog. Kako bi je mogao oženiti, Fridrih je odlučio ubiti svoju ženu Elizabetu, inače kći jedinicu Stjepana I. Frankopana. Kako je njihov brak bio jamac stabilnosti između dvije najsnažnije plemićke obitelji toga vremena, otac Fridriha razbjesnio se kada je saznao za taj postupak svojeg sina, i naravno za sve je okrivio Veroniku koju je dao zadaviti i zazidati u zidove dvorca.


Ozalj

some_alt
ulaz u stari grad Ozalj

Srednjovjekovna utvrda iznad gradića Ozlja nalazi se na istaknutoj klisuri koja dominira tokom rijeke Kupe te je nastala tijekom ranih Osmanskih osvajanja kao obrambena utvrda a tijekom osamnaestog stoljeća pretvorena je u raskošni dvorac. Ulaz preko rijeke u dvorac podsjeća na bajkovite ulaze u dvorce preko pomičnog mosta iznad rijeke, a sve do 1821. godine i ulaz u ozaljski dvorac podizao se kako bi otežao pristup nepozvanim gostima, dok se ispod pomičnog mosta nalazio stup sa strijelnicama za obranu gradskoga opkopa. Danas je dvorac u Ozlju jedan od najljepših hrvatskih dvoraca koji se uvelike promijenio od nekadašnje obrambene kule i pretvorio u omiljeno prebivalište plemićke obitelji Zrinski. Nakon propasti te hrvatske plemićke obitelji često je mijenjao vlasnike, sve dok ga "Družba hrvatskog zmaja" nije spasila od propadanja neposredno pred drugi svjetski rat. Danas je dvorac jedna od glavnih turističkih atrakcija Karlovačke županije.

Kulturni i turistički uspon dvorca zbiva se početkom sedamdesetih godina kada je u istome smješten Zavičajni muzej sa bogatom povijesnom i enološkom zbirkom iz vremena Zrinskih i Frankopana. Osim života plemstva prikazuje se i život običnog pučanstva ozaljskog i karlovačkog kraja toga vremena, a također se u muzeju nalaze i zbirke hladnog i vatrenog oružja, artefakata pretpovijesnog razdoblja, crkveno-vjerskih izložaka, kao i djela poznate slikarice Slave Raškaj, čija su djela često upravo inspirirana njezinim uspomenama iz rodnog Ozlja.


Tvrđava Nehaj

some_alt
kula Nehaj obasjana suncem

Tvrđava Nehaj ili kula Nehaj kako se popularno naziva prepoznatljiva je građevina obrambenog karaktera južno od grada Senja te je vjerojatno jedna od najpoznatijih utvrda u Hrvatskoj uopće. Nastala je 1558 godine kada je nakon poraza kod Klisa obrana od Osmanlija pomaknuta daleko sjevernije te je uski prolaz uz more ispod Velebita i jedan do rijetkih prohodnih prijevoja između Velebita i Kapele prepoznat kao ključno mjesto za obranu sjeverne hrvatske obale od upada Osmanskih osvajača. Upravo tu se nalazi grad Senj. Osim gradskih zidina kojima je izgrađen grad krenulo se i sa izgradnjom utvrde koja će pružiti vitalnu pomoć u obrani grada. Vizija graditelja i prvog zapovjednika Nehaja, Ivana Lenkovića bila je srušiti sve građevine, prije svega crkve izvan grada koje bi mogle osmanlijama pružiti utočište tijekom opsade i iz dobivenog kamena izgraditi utvrdu koja će nadzirati cijeli kraj od Dalmacije do Gorskog Kotara.

Svakako pročitajte i naš vodič kroz Senj

Upravo je to i postala kula Nehaj, koja dominira iznad Senja i pruža veličanstvene vidike na sve strane. Nehajska kula je prepoznatljivog kockastog oblika sa istaknutim stražarnicama na sva četiri ugla koji su raspoređeni prema stranama svijeta. Visoka je 18 metara, a široka 23 metra. Vanjski zidovi sagrađeni su od tesanih kamenih blokova, sa veoma malim prozorima koji su služili kao puškarnice. Ukupno se nalazi stotinjak puškarnica i čak jedanaest topovskih otvora, pa je razorna moć Nehaja u tijekom šesnaestog i sedamnaestog stoljeća bila impresivna. Posada od stotinjak vojnika dovoljna je za obranu kule i grada Senja neovisno o veličini napadača.

Danas se u utvrdi nalazi zbirka kulturne i povijesne baštine Uskoka te zbirka Senjske primorske kapetanije, kao i izložbe Senjske crkve kroz povijest i Gradski plemićki grbovi Senja. Sa vrha utvrde pruža se jedan od najljepših pogleda na okolne otoke, Velebit, Gorski Kotar, Učku i čitavo hrvatsko primorje.


utvrda Drivenik

some_alt
pogled na utvrdu Drivenik

Drivenička utvrda, kaštel ili gradina nalazi se u vinodolskoj dolini pored malog sela Drivenik te potječe još iz trinaestog stoljeća iako je današnji oblik dobila tijekom šesnaestog stoljeća kada su utvrdom upravljali Frankopani. Utvrda se nalazi na brdu Glavica koje dominira dolinom te je stoga utvrda vidljiva iz gotovo cijele Vinodolske doline. Veliki četvrtasti dvorac sa istaknutim kulama podsjeća na križarske dvorce toga vremena te je najbolje sačuvani dvorac Frankopana. Nalazi se na spomenutom brdu na kojem se nekada nalazio i stari grad Drivenik, no uskoro se većina stanovništva preselila u dolinu te se sada na uzvisini nalazi tek dvorac, župna crkva Sv. Dujma, crkva Sv. Stjepana iz 15. stoljeća, župni dvor i stara škola. Tijekom ljetnih mjeseci održavaju se razne priredbe i događaji u ovome dvorcu. U drivenički kaštel nekada se ulazilo pokretnim mostom preko iskopana jarka. Kaštel su branili visoki zidovi, četiri ugaone kule i polukružni bastion.

Spomenimo i kako se tek desetak kilometara dalje nalazi još jedan prepoznatljivi dvorac Frankopana sa karkaterističnom četvrtastom gradnjom u gradu Kraljevica nad samim ulazom u Bakarski zaljev. S obzirom na njihovu blizinu vrijedi posjetiti oba dvorca tijekom istog posjeta. Osim toga, oba dvorca su dio "puteva Frankopana", tematskog puta koji slijedi povijest jedne od najpoznatijih plemićkih obitelji Hrvatske.


dvorac Trakošćan

some_alt
Trakošćansko jezero i pogled na dvorac

Po mnogima najljepši hrvatski dvorac je dvorac odnosno prema svojem izvornom nastanku utvrda Trakošćan, smještena u bajkovitoj šumi uz Trakošćansko jezero u zapadnom dijelu hrvatskog Zagorja. Nastao je kao osmatračnica i obrambena utvrda još tijekom trinaestog stoljeća te je slijedio nemirnu sudbinu gotovo svih srednjovjekovnih utvrda koje su nastajale i nestajale usporedno sa vladajućim obiteljima koje su njima rokovodile. Napokon 1584. godine car Maksimilijan Habsburški daje dvorac u nasljedno vlasništvo plemićkoj obitelji Drašković, koja će ostati vlasnik dvorca sve do 1944. godine kada je dvorac nacionaliziran i stavljen u državno vlasništvo.

Generacije obitelji Drašković nisu pretjerano marile za dvorac, pa je on propadao, sve do devetnaestog stoljeća kada ga Juraj V. Drašković obnavlja u rezidencijalni dvorac, a parkovni okoliš pretvara u romantičarski perivoj. Upravo je rekonstrukcija dvorca i okoliša koju je proveo Juraj V. Drašković zaslužna za današnji izgled dvorca, pa se s pravom pretpostavlja kako je vjerojatno već i on predvidio turistički potencijal koji će imati dvorac.

Pročitajte i naš opširniji vodič za dvorac Trakošćan

Upravo zahvaljujući Juraju V. Draškoviću danas je Trakošćan jedan od najljepših dvoraca u ovome dijelu Europe te jedna od destinacija koje se ne smije propustiti kada se posjećuje sjevernu Hrvatsku. Dvorac je pretvoren u muzej koji svjedoči o životu plemića iz srednjeg i novog vijeka na području hrvatskog Zagorja, sa posebnim naglaskom na plemićku obitelj Drašković. Popularno je izletište ne samo dvorac već i jezero te nekoliko kilometara duga staza koja okružuje jezero.


Booking.com

objavljeno: 2019-11-24



Aktualno:

Dubai iz Budimpešte za 98 eura povratno

London iz Trsta za 26 eura povratno

Libanon iz Beča za 94 eura povratno

Amsterdam iz Splita za 56 eura povratno

Luksemburg iz Budimpešte za 20 eura povratno



Povezano:

Besplatno biciklom na vlak!

Uvode se online ulaznice za Plitvička jezera

Rijeka uvodi prigradsku željeznicu

Jezera Gorskog Kotara

Kajakom na more

otok Rab

Graz

Kako jeftino istražiti Veneciju

Mjesec dana Irana (1. dio)

Mjesec dana Irana (2. dio)

Sirija: zvijer u ljepotici



Pogledajte još:

Najbolja adventska putovanja


Najljepši dvorci Hrvatske


Jordan


Graz


Kako jeftino istražiti Veneciju