City break: Beograd
tekst i slike: Peter Polić
Dok je Dunav stoljećima bio glavni prometni pravac Europe, rijeka Sava bila je glavni prometni pravac za prostor nekadašnje Jugoslavije, te je označavala svojevrsnu granicu između Balkanskog juga i europeiziranog sjevera. Upravo se te dve rijeke susreću u Beogradu, danas prijestolnici Srbije a nekada prijestolnici čitave Jugoslavije te jedne od glavnih metropola Europe.
No što je danas Beograd? Grad koji je određena uspomena na ono što je nekad bio, kao prijestolnica nekadašnje države te koji je danas prijestolnica moderne Srbije, koja još uvijek traži svoj novi identitet između Središnje Europe i utjecaja istoka, te koja se pokušava izdignuti iz mračne prošlosti devedesetih obilježene sa nekoliko ratova u kojima je aktivno ili pasivno sudjelovala. Beograd je najbolji primjer upravo te potrage za novim identitetom, jer u tome se gradu sudara balkanski utjecaj juga koji su mnogi doseljenici donijeli u taj grad sa prepoznatljivim urbanim proeuropskim duhom koji je duboko ukorijenjen u sami grad kroz stoljeća. Upravo su ljudi, posebice mladi glavni potencijal toga grada. Oni sa sobom sve manje nose ožiljke ratova te sve više gledaju prema sretnijoj budućnosti u svojem gradu.
Iako je pogled sa tvrđave Kalemegdan jedan od najljepših pogleda na čitavom toku Dunava, Beograd nije grad koji osvaja svojom arhitekturom ili svojom starom gradskom jezgrom. To je grad koji se pojavio na svjetskoj turističkoj karti prije svega radi svojeg noćnog života, a koji se također zbiva uglavnom oko tvrđave Kalemegdan. Dok se svjetla grada reflektiraju u mirnim vodama Save i Dunava, stotine mladih pretvara Beograd u grad koji nikada ne spava, te u kojemu svatko može pronaći nešto od noćnog života za sebe. Ono što se ne može pronaći oko Kalemegdana, može se pronaći u Skadarskoj, nekadašnjoj ulici koju su naseljavali Romi, te koja je od devetnaestog stoljeća postala simbol boemskog načina života u Beogradu, te u koju sve do danas rado zalaze umjetnici i ulični performeri, ali koja je isto tako danas vjerojatno jedan od glavnih područja gastronomske ponude grada. Ponuda restorana zadovoljiti će svačije nepce, a provod će se u obližnjim klubovima nastaviti do kasno u noć.
Ako sljedećeg dana odlučite razgledati sami grad, već toliko puta spomenuti Kalemegdan je najbolji početak. Osim pogleda na ušće Save i Dunava te pogleda na Zemun čija se habsburška arhitektura nazire sa druge strane Save, isto tako se sa ovoga mjesta može vidjeti i panorama samoga Beograda. Ona nije očaravajuća, jer Beograd nema svoju staru gradsku jezgru. Previše je ratova i previše je vojski prošlo kroz ovaj grad da bi se ona zadržala. Procjenjuje se kako se samo za tvrđavu Kalemegdan vodilo više od 115 bitaka, te da je ona barem četrdesetak puta sravljena sa zemljom i ponovno podizana, zbog strateške važnosti same lokacije. Povijest tvrđave seže sve do vremena Kelta, a svoje prve forifikacijske temelje koji su ostali slični sve do danas dobiva u vrijeme antičkog Rima. Osim same tvrđave u blizini se nalazi i veoma lijepi park čija je jedna od glavnih atrakcija spomenik pobjedi našeg slavnog kipara Ivana Meštrovića, koji je trebao biti postavlje u spomen na oslobođenje od Turaka na Terazijama, ali uslijed prigovora zbog njegove nagosti, spomenik je na kraju postavljen povodom desete godišnjice proboja Solunskog fronta pored Kalemegdana. Dominatna figura nagog muškarca sa mačem i golubicom okrenuta prema ušću rijeka danas je jedan od glavnih simbola Beograda. Još jedan zanimljiv spomenik Meštrovića nalazi se u parku, a to je spomenik Zahvalnosti Francuskoj podignut 11. studenog 1930. godine u znak prijateljstva, uzajamne pomoći i suradnje Srbije i Francuske tijekom Prvog svjetskog rata. Brončana skulptura žene s mačem simbolizira Francusku koja juriša u pomoć Srbiji. Postavljena je na visokom postolju, čiju monumentalnost još više ističe geometrijski riješen parter.
Meštrovićev spomenik Francuskoj
Zanimljivo odredište jest i vojni muzej koji se također nalazi u parku do Kalemegdana a koji sadrži vojnu opremu i vojne trofeje vojske Srbije i ranije vojske Jugoslavije. Posebno je zanimljiv sa zarobljenom opremom pobunjenih kosovskih albanaca, ostacima NATO projektila i oborenoga F-117 zrakoplova kojim je bombardirana Srbija tijekom 1999. godine.
Nakon što se izađe iz parka koji okružuje tvrđavu i krene prema centru grada, najprije se dolazi u Dorćol, stari dio grada gdje se nalaze dvije građevine koje su prilično neočekivane u Beogradu. Prva je džamija Bayrakli koja potječe iz sedamnaestog stoljeća te čiji se toranj sakriva oko okolnih zgrada i u sjeni drveća koje ju nadvisuje, a druga je grobnica derviša Šeik Mustafe iz 18. Stoljeća.
Ove dvije građevine podsjećaju na vrijeme srednjeg vijeka kada je Beograd bio osmanski grad te kada su vizurom grada dominirali minareti šezdeset džamija koliko ih je bilo u gradu. Nastavi li se ulicom cara Dušana dolazi se do jedne od najljepših pravoslavnih crkava u gradu, katedrale Aleksandra Nevskog, koja je izgrađena početkom dvadesetog stoljeća uz pomoć donacija kraljevske obitelji Karađorđevića. Ukoliko se pak krene u smjeru Save iz Dorćola, dolazi se do glavne pješačke zone u gradu, ulice kneza Mihajla kojom dominiraju kafići, restorani i dućani. Ona se na trgu Republike spaja sa drugom važnom beogradskom ulicom Terazije, kojom se nastavljaju serije dućana i kafića.
Iako je Trg Republike relativno malen za glavni gradski trg, on je svakako najbolje uređen trg u gradu. To je i glavno sastajalište za mlade Beograđane kojima je uglavnom dogovor "Vidimo se kod konja" znak za sastanak ispod dominantnog spomenika Mihajlu Obrenoviću. Uz trg Republike nalazi se zgrada Parlamenta te još nekoliko administrativno važnih zgrada. Također tu se nalazi i nacionalni muzej.
Nastavimo li kroz Terazije, dolazimo do povijesno važnog hotela Moskva te Terazijske česme, fontane koja je ovdje postavljena u devetnaestom stoljeću od kneza Miloša Obrenovića. Fontana se danas nalazi ispred hotela Moskva, izgrađenog početkom dvadesetog stoljeća od osiguravateljskog društva Rosije iz Moskve. Hotel Moskva jedan je od najstarijih i najpoznatijih hotela u Beogradu. Ujedno predstavlja i jednu od važnih arhitektrunih znamenitosti grada te je kao objekat zaštićen od strane nadležnih tijela Vlade Republike Srbije.
Nastavi li se prema jugu dolazi se do velebne crkve Sv. Save, najvećeg pravoslavnog sakralnog objekta izvan Rusije. Hram je izgrađen u bizantskom stilu sa karakterističnim pravoslavnim kupolama,čija visina iznosi 70 metara, a pozlaćeni križ na vrhu kupola visok je dvanaest metara. Ukupna visina kupole i križa je osamdeset i dva metra. Zbog svog uzdignutog položaja u odnosu na ostatak grada, ovaj je hram vidljiv iz većine dijelova grada te sa svih prilaza gradu.
Nešto dalje od samoga centra dolazi se do elitne četvrti Dedinja, u blizini koje se nalazi i stadion Partizana te vojna škola okruženi parkom te kućama bogatijih Beograđana. Nedaleko stadiona Partizana nalazi se Mauzolej Josipa Broza Tita koji zajedno sa starim i novim muzejom Jugoslavije pokazuje povijest nekadašnjeg režima kojem je upravo lik i djelo Josipa Broza bilo glavni oslonac za opstanak i razvoj. Zelene površine oko mauzoleja sadrže i spomenike iz vremena Jugoslavije, uglavnom replike, koji su postali simboli te države, kao što je primjerice spomenik Maršalu u Kumrovcu. Sam mauzolej, poznat i kao kuća cvijeća, svjedoči o Titovom djelovanju u pokretu nesvrstanih, sadrži muzej štafeta i naravno u svojem glavnom dijelu sadrži grob maršala Josipa Broza Tita. Od prošle godine, neposredno uz grob Tita nalazi se i grob njegove žene Jovanke Broz. Muzej Jugoslavije koji se nalazi uz kuću cvijeća pruža odličan uvid u sva događanja koja su obilježila trajanje te državne tvorevine, dok se u starome muzeju Jugoslavije danas čuvaju pokloni koje je Tito dobivao od svjetskih vođa ih svih dijelova svijeta, te je kao takav odličan pregled svijeta sa etnografskog stajališta. Naime Tito je unatoč svojem djelovanju unutar zemlje oko kojega i danas postoje mnoge kontroverze te radi kojega ga se naziva jednim od većih zločinaca dvadesetog stoljeća bio nedvojbeno izvrstan političar u vanjsko političkim odnosima, te je stoga Jugoslavija u međunarodnom političkom svijetu tada uživala ugled kakav danas teško može dostići neka država sa tek dvadesetak milijuna stanovnika.
U toplijim mjesecima većina Beograđana seli se u Adu Ciganliju, otok smješten uz tok rijeke Save na kojem se nalazi i kupalište te razni sadržaji za aktivnosti na otvorenome, posebice tijekom ljeta. Isto tako se tijekom ljeta ovdje održavaju koncerti i zabave, pa su posjetitelji na Adi prisutni gotovo dvadeset i četiri sata. Ovaj šumoviti otok, ili bolje reći poluotok jer je jednim dijelom povezan sa kopnom odlično je i mjesto za šetnju te odmor od gradske gužve, a u šumarcima se može nerijetko vidjeti i razne vrste ptica te druge životinje, poput zečeva i vjeverica. Nešto dalje nalazi se i mnogo veći i divlji otok na Dunavu, Veliko ratno ostrvo. Nekadašnji otok smješten uz ulaz u grad često je predstavljao poligon za vojnu zaštitu grada, a danas je prekrasan ptičji rezervat te omiljeno mjesto za ornitologe. Čini se gotovo nevjerojatnim da tek nekoliko desetaka metera zračne linije od samoga gradskog središta se nalazi prava mala oaza divljine.
 |
|
Kako doći
Do Beograda se svakodnevno može doći iz Zagreba izravnom željezničkom linijom sa dnevnim i noćnim vlakom sa glavnog zagrebačkog kolodvora. Cijena jednosmjerne karte jest 175 kuna, a povratne 321 kuna. Moguće je putovanje započeti i u Slavonskom Brodu, Vinkovcima te nekoliko stanica po putu.
Također je do Beograda moguće izravnom autobusnom linijom flixbusa. Cijena karte u jednom smjeru je od 129 kuna na dalje.
Zagreb - Beograd (flixbus) od 129 kuna
Vozni red:
vlak:
Zagreb |
Beograd |
11:03 |
18:07 |
Beograd |
Zagreb |
10:02 |
18:13 |
|
autobus:
Zagreb |
Beograd |
07:45 |
13:44 |
12:00 |
17:57 |
17:00 |
22:57 |
23:55 |
05:52 |
Beograd |
Zagreb |
07:40 |
13:40 |
11:45 |
17:55 |
16:45 |
22:55 |
23:45 |
05:54 |
|
Gradski prijevoz
Gradski prijevoz u Beogradu obavljaju autobusi, trolejbusevi i tramvaji koji svojom mrežom pokrivaju veći dio grada te je relativno jednostavno stići od jednog dijela grada do drugoga. Iako vozni redovi postoje, posebice za sami gradski centar nisu pouzdani, no kako su linije relativno česte, najbolje je sačekati dok se ne pojavi prijevoz koji je potreban. Osim centralnih gradskih zona, sustav gradskog prijevoza pokriva i prigradska naselja, a cijena prijevoza u dnevnom prometu je na svim relacijama ista i iznosi 73 dinara u jednom smjeru bez presedanja. Putnicima se nudi i opcija vremenske karte koja omogućuje neograničen broj presedanja u roku od 75 minuta i iznosi 101 dinar. Detaljnu kartu linija možete pronaći OVDJE.
Gdje jesti
Gotovo svako mjesto koje odaberete za svoj obrok u Beogradu pun je pogodak. Od raznih fast foodova sa odličnim čevapima do vrhunskih restorana, od kojih posebno ističemo restoran Dva jelena, restoran sa odličnom ponudom tradicionalne balkanske kuhinje i odličnim ambijentom. Kulinarski užitak i ne prevelike cijene su zagarantirane bilo gdje se odlučite nahraniti u gradu. Skadarska ulica najbolje je odredište za vrhunsku hranu u ovome gradu.
Noćni život
Noćni život posljednjih je godina postao zaštitni znak Beograda te jedan od glavnih mamaca za posjetitelje u ovaj grad. Tisuće mladih iz cijele Europe kreće se prema Beogradu samo radi noćnog provoda u jednom od mnogih barova, pubova, sala i ostalih prostora koje ovaj grad nudi. Redoviti koncerti, glazba uživo u manjih pubovima, sofisticirane diskoteke i izbor glazbe za svakoga osigurava nezaboravan provod, koji dodatno pojačavaju relativno niske cijene. Više informacija o aktualnim zbivanjima pronađite OVDJE.
Smještaj
Smještaj je u Beogradu prilično jeftin kao i ostale stvari u gradu. Većina mladih koristi smještajne kapacitete hostela, kojih ima napretek i koji su uglavnom prijateljski orijentirani, uredni i čisti. Prema našem izboru te osobnom doživljaju, uvjerljivo najbolji hostel jest Star hostel, sa veoma gostoljubivim domaćinima i odličnom uslugom. Više o našim preporukama u nastavku, a ukoliko se želite okušati u pretrazi drugih kapaciteta, preporučujemo tražilicu u nastavku.
Hostel Theater 011
ocjena posjetitelja: 8,5/10
Najjeftinija cijena smještaja. Smješten u Zemunu. |
44 kune |
|
 |
Star Hostel
ocjena posjetitelja: 9/10
Veoma dobar hostel sa doručkom i idealna lokacija. |
60 kuna |
|
 |
Booking.com
objavljeno: 2017-08-31
|
Pratite nas:
 
 
Aktualno:
Rim iz Splita za 26 eura povratno
Albanija iz Trsta za 28 eura povratno
Island iz Budimpešte za 100 eura povratno
Napulj iz Zagreba za 30 eura povratno
Japan iz Budimpešte za 375 eura povratno
Povezano:
Najduža umjetna ski staza svijeta u Srbiji
Do Beograda i avionom
Jugoslavija od početka do kraja u Beogradu
Malaga
Najljepši gradići Sicilije
Dresden
Krakov
Ptuj
Pogledajte još:
Madeira: sve što trebate znati
Destinacije za zimsko sunce
Malaga
Najljepši gradići Sicilije
Sicilija: Sve što trebate znati

Video:
Mali trikovi:
|