Mislili ste da ne postoji više mjesto na Jadranu na kojem većina gostiju u srcu sezone priča hrvatski, u kojem je more toliko bistro da ne možete pogoditi je li dubina jedan ili deset metara? Mjesto u kojem su noću zrikavci jedina glazba a zvijezde jedina svjetla? Krivo ste mislili, jer upravo je takvo Lastovo, jedan od najudaljenijih naseljenih otoka i jedan od najmlađih parkova prirode. Otok bogate tradicije, kulture i netaknute prirode mjesto je gdje more, mediteranske šume borova i hrasta crnike i dalje čine jedinstvenu netaknutu prirodu kakva je nekad bila diljem Jadrana, ali je u vrtlogu ljudskog razvoja netragom nestala.
Povijest ljudske prisutnosti na Lastovu seže sve do prapovijesti. Ilirska plemena razvila su najranija naselja ali i stvorila otočke legende koje su se zadržale do danas. Dok se na većem dijelu našeg primorja zmije poistovjećuju sa zlom i sotonom, na Lastovu se zadržala tradicija starih Ilira koji su poistovjećivali zmije s plodnošću i zaštitom. Prema legendi, kult zmije na Lastovo je donijela kraljica Teuta koja se ovdje sklonila od rimskih legija. Upravo zbog štovanja tog kulta vjeruje se da lastovske zmije lastovske zmije nemaju otrova. Ne znam koliko je zaista štovanje zmija pridonijelo njihovoj blagosti kao što ne znam je li sv. Gaudencije zaista prokleo i potjerao otrovnice s otoka Cresa i Lošinja ali na Lastovu baš kao i na spomenutim Gaudencijevim otocima otrovnica jednostavno nema. Zanimljivim tradicijama i običajima na Lastovu tu nije kraj: nekadašnji stanovnici vjerovali su kako se pod drvetom oraha sakupljaju vještice, pa su izbjegavali ovo nadasve korisno drvo, dok su se palme sadile što dalje od domova jer oni koji imaju palmu pred kućom neće imati nasljedstva.
Gradić Lastovo: skriveno blago srednjovjekovne arhitekture
gradić Lastovo
Surovi uvjeti za život na relativno malom i jednom od najudaljenijih otoka od kopna na Jadranu dodatno su uzburkani nemirnom povijesti koja je snažno oblikovala ne samo vizualni identitet otoka već i neke navike koje su ostale do danas. Slikovito središte doima se poput kotla s plodnom ravnicom u središtu, danas ispunjenu vinogradima, dok su sjeverne padine mjesto na kojem se razvilo glavno otočno naselje tijekom petnaestog stoljeća i kao da je u tom stoljeću i zastalo. Daleko od mora, naselje Lastovo izbjeglo je apartmanizaciju i zadržalo svoj stari venetski stil klasičnih mediteranskih kućica. Dok dolazimo redovnom autobusnom linijom iz trajektnog pristaništa Ubli, sami smo u autobusu. Vozač nam priča kako je bilo daleko više putnika pred nekoliko godina dok je autobus nastavljao i do Skrivene luke, naselja s najviše turista na otoku. Uzmite to s rezervom jer gužvi na Lastovu jednostavno nema, čak ni u srcu sezone.
"Nema ti nikad ovdje previše ljudi, uvijek se doima pomalo pusto. Jednostavno je otok predaleko od kopna da bi se ljudi odvažili dolaziti. Više putnika imam izvan sezone kad traje školska godina nego ljeti", priča nam vozač dok se uspinje autobusom kroz gustu šumu borova i hrasta crnike. Obilje mediteranskog zelenila privlači i zrikavce koji su ovdje toliko glasni da je ponekad nemoguće voditi razgovor.
ribarsko naselje Lučica
Iako malo naselje, Lastovo je također i veoma slikovito. Skriveno od pogleda s mora, tišinom priča o vremenima Ulcinjskih gusara koji su često napadali otok i kad je obrana s visokih litica bila jedina mogućnost stanovnicima da se obrane. U podnožju naselja smjestila se Lučica, tradicionalno mjesto za čuvanje čamaca i pristajanje brodova za Lastovo. U naselju u kojem je danas zabranjena svaka novogradnja kako bi se zadržao mediteranski ribarski stil arhitekture, kuće imaju dvostruka vrata, kako bi stanari u slučaju gusarskog napada mogli pobjeći na sigurno. Srećom danas gusara više nema, ali ribarenje je u Lučici i dalje veoma važno. Istoimena konoba nudi najbolju ponudu svježe ribe ne samo na Lastovu već i daleko šire. Anela i Ante domaćini su radi kojih ćete poželjeti ostati zauvijek na otoku.
crkvica sv. Marije i crkva sv. Kuzma i Damjana
Zlatno doba Lastova bilo je 15. i 16. stoljeće kad je izgrađena većina kuća i crkava. Male ali prekrasne crkve na kojima se isprepliću renesansa, barok i gotika mogu se sresti diljem otoka ali upravo u mjestu Lastovo doimaju se posebno šarmantno, čineći intimnu atmosferu sakralne gradnje u mediteranskom stilu. Najvažnija je župna crkva sv. Kuzme i Damjana koja je stoljećima bila mjesto okupljanja domaćina a danas je prepoznatljiva svojim tornjem u obrisima naselja, gdje upravo crkveni toranj narušava amifteatralni sklad položaja Lastova. Odmah pored nalazi se simpatična mala kamena crkvica sv. Marije uz koju se nalazi jedan od najboljih vidikovaca na donji dio mjesta i lastovsku dolinu.
lastovski dimnjaci "fumari"
Kasnopopodnevno sunce stvara sve duže sjene a žega polako popušta, pa se upućujemo prema glavici iznad naselja na kojoj je i utvrda Kašćel, nekadašnja dubrovačka utvrda koja je tijekom lastovske bune srušena i potom ponovno izgrađena u devetnaestom stoljeću. Danas je utvrda meteorološka stanica i savršen vidikovac na cijeli otok. Dok se uspinjemo promatramo lastovske krovove na kojima se ističu fumari, jedinstveni lastovski dimnjaci koji su pokazatelj bogatstva stanovnika mjesta. Na mjestu nekadašnje prapovijesne gradine, neposredno uz meteorološku stanicu sjedamo i promatramo kako sunce nestaje u jadranskom moru. Neumorni zrikavci jedini narušavaju savršenu tišinu. Ostajemo i duže, dok se ne pojave prve zvijezde, jer doći na Lastovo a ne promatrati zvjezdano nebo isto je kao i doći u Rim a ne vidjeti Papu. Kao jedan od posljednjih europskih tamnih rezervata, Lastovo se smatra najboljim mjestom za promatranje svemira u ovom dijelu Europe. Heliodrom pored najvišeg vrha Huma među nezaobilaznim je mjestima za ljubitelje astronomije, ali gotovo da je svaka točka na otoku idealna za pogled prema gore.
Nismo čekali da se sasvim smrači već smo se polako vratili prema mjestu jer je trebalo uhvatiti posljednji autobus za Ubli. Idilična ulična rasvjeta i potpuna uspavanost Lastova dodatno je naglašavala osjećaj kao da smo se vratili u prošlost, vrijeme prije automobila i suvremenog užurbanog života, kad su petrolejske lampe obasjavale ulice.
Od Zaklopatice do Lastovnjaka
Zaklopatica
Tek tri kilometra udaljena od Lastova nalazi se jedna od najboljih prirodnih luka na našoj obali, Zaklopatica. Nekadašnje malo ribarsko naselje danas je omiljeno odredište nautičarima i mjesto koje vjerojatno ima daleko više vezova nego stanovnika. Malena hrid istog imena kao i naselje zaslužna je za sigurnost luke: tek dva relativno uska prolaza odvajaju uvalu od otvorenog mora i udara vjetra. Ne čudi stoga što je gotovo čitava ponuda Zaklopatice okrenuta prema nautičarima. Nekoliko restorana i apartmani zapravo su sve što ćete pronaći u samoj uvali.
Nakon gradića Lastova ljubiteljima povijesne starogradnje Zaklopatica će biti bolno nova, gotovo za zaplakati. Ako čujete čudnovat zvuk nalik na dječji plač, ne brinite, niste naišli na mališana zaljubljenog u povijesne zgrade niti na napušteno siroče već čujete gregulu (Puffinus yelkouan), veoma rijetku mediteransku pticu koja se gnijezdi na hridima Zaklopatice i čiji zov podsjeća na dječji plač. Ova endemska ptica za Mediteran kod nas se gnijezdi isključivo na lastovskom arhipelagu i na otoku sv. Andrija.
Lastovnjaci
Kako nismo nautičari nismo se ni zadržali dugo u Zaklopatici već smo krenuli prema samom istoku otoka i uvali Barje. Zajedno s uvalom Zace ovo je jedino mjesto na istočnoj strani otoka na kojem se mogu pronaći kuće. Ali kakve kuće! Prekrasne male primorske kućice čine ove dvije uvale nestvarno lijepima, kao prave male sakrivene ribarske oaze daleko od civilizacije. Došao sam u uvalu Barje zbog pogleda na čitav niz otoka koji se pružaju istočno od Lastova: grupe otoka Lastovnjaci. Ukupno 17 otoka pruža se na istok od Lastova i čini ovaj veoma zanimljiv arhipelag koji bi volio jednom istražiti kajakom, ali ovaj put mogao sam samo promatrati ga s obale i diviti se. Među Lastovnjacima se nalazi i jedna od najljepših plaža južnog Jadrana: Saplun na istoimenom otoku.
Skrivena luka
Skrivena luka
Na drugoj strani otoka, onoj okrenutoj prema otvorenoj pučini nalazi se druga zaštićena uvala i mjesto čije ime govori sve: Skrivena luka. Sasvim sakrivena od pogleda s mora, ova duga uvala također je idealna za nautičare ali i posjetitelje s kopna, zahvaljujući nekoliko pristupačnih plaža te ugostiteljskoj ponudi među kojom se ističe restoran i beach-bar Porto Rosso. Ovdje se također nalazi i veoma dobar kamp Skrivena. Kao i većina drugih naselja na otoku i Skrivena luka svedena je tek na nekoliko desetaka stanovnika, ali zato smještajnih kapaciteta ne nedostaje pa je turistički jedno od najzanimljivijih mjesta na otoku.
svjetionik Struga
Mi ipak ne ostajemo dugo jer svjetionik Struga koji dominira ulazom u lučicu te čija je svjetlost vidljiva čak 20 milja daleko na pučinu svojom prepoznatljivom dominantnom gradnjom poziva na kratak ali zahtjevan uspon iznad uvale, tamo gdje se označavaju pomorski putevi još od 1839. godine kad je svjetionik izgrađen, kao drugi najstariji Austro-ugarski svjetionik na Jadranu. Karakteristična kockasta bijela zgrada izgrađena od kamenih blokova s prepoznatljivim okruglim tornjem na čijem vrhu se nalazi svjetlo koje pomorcima život znači tipična je Austro-ugarska svjetioničarska arhitektura. Danas je svjetionik pretvoren u smještajni objekt, iako svjetlo još uvijek obasjava lastovsko nebo i označava pomorcima položaj otoka. Ja uživam u pogledu na pučinu s visokih litica uz svjetionik. Na karti, naš Jadran se doima poput male uvale, tek ovdje se može vidjeti koliko je to naše more zapravo silno. Čak i po bonaci.
Ispod svjetionika nalaze se koralji gorgonija koji su među najzanimljivijim koraljnim kolonijama na Jadranu. Ipak ostajemo ovaj put na kopnu a istraživanje podmorja ostavljamo za kasnije.
U potrazi za plažama i vojnim objektima
uživanje na skrivenoj plažici uz Zaglav
To kasnije je već bilo sljedećeg dana. Iz prekrasnog kampa Zaglav pored Ublija koji je s pravom po mišljenju mnogih kamp s najboljim pogledom na Jadranu kajakom obilazimo okolne uvale i uživamo u prekrasnom lastovskom podmorju. Najljepša uvala je plaža koja se nalazi tek stotinjak metara udaljena od kampa, na samom južnom lastovskom rtu, ukopana u stijenu Zaglava te s prekrasnim malim žalom. Nevjerojatno čisto more bogato podvodnim svijetom naprosto očarava. Lastovo je pravi dar prirode i mora. I u podmorju i iznad njega. Imali smo nevjerojatne sreće. More je bilo savršeno mirno a uvala s plažom prazna. Sljedećih dana gotovo da nije bilo trenutka kad barem jedna barka, jedrilica ili gliser nisu bili usidreni pored plaže.
iz unutrašnjosti podmorničkog skloništa, Prežba
Kajakom smo nastavili tražiti skrivene plaže po stjenovitoj obali Lastova ali i drugih otočića arhipelaga. More je bilo nevjerojatno mirno pa smo s užitkom se izgubili među stijenama otoka Bratina i Vlašnika, sve do Mrčare i Prežbe gdje se nalaze i bunkeri mornarice JNA. Iako je bunker na Prežbi manji od onog na Visu, sasvim je dovoljan da se sakrije podmornica tijekom napada a napuštene obalne bitnice jasno pokazuju geostrateški značaj Lastova na Jadranu. Najljepšu plažu pronalazimo tamo gdje je i najviše napuštene arhitekture bivše JNA: u malom naselju Jurjeva luka na otoku Prežbi. Povezan mostom s Lastovom u mjestu Pasadur, ovaj otok se doima kao nastavak Lastova, ali samo potvrđuje da Lastovo nije samo jedan otok već prekrasan, razveden arhipelag, mjesto na kojem je Mediteran ostao onakav kakav je bio. Mogu samo poželjeti ovom otoku da i ostane tako divan, netaknut i očuvan, kao iz bajke.
Kako doći
zalazak sunca iza Mrčare
Lastovo je povezano sa Splitom, Velom lukom na Korčuli, Mljetom i Dubrovnikom katamaranskim i trajektnim linijama. Linijama prema Splitu upravlja Jadrolinija.
Značajan broj posjetitelja dolazi na Lastovo također i vlastitim plovilima.
Autobusna linija kojom upravlja Arriva Autotrans povezuje trajektnu luku Ubli s naseljem Lastovo u unutrašnjosti. Vozni red je povezan s dolascima trajekata i katamarana.
Smještaj
Smještaj na Lastovu relativno je ograničen ali ipak nudi ponešto za svakoga. Od luksuznih apartmana do jeftinijih soba i dva prekrasna kampa.
Kamp Zaglav na istoimenom poluotoku te najzapadnijoj točci otoka odličan je izbor za sve ljubitelje odmora u dodiru s prirodom, prekrasnim pogledima i daleko od civilizacije. Ovaj robinzonski kamp odlično se stopio s okolišem i kao takav idealan je za sve koji žele doživjeti iskonsko Lastovo.
Vrhunski smještaj u mjestu Lastovo su Apartmani Luza. Apartmani Luza smješteni su u Lastovu na istoimenom otoku te imaju besplatan WiFi i besplatno privatno parkiralište. Jedinice sadrže parketne podove, potpuno opremljenu čajnu kuhinju s hladnjakom, blagovaonicu, TV ravnog ekrana te vlastitu kupaonicu s tušem i besplatnim kozmetičkim priborom.
Apartmani Kateveoma dobar su izbor u Zaklopatici. Apartmani Kate nalaze se u Zaklopatici te imaju pogled na more i besplatan WiFi. Sve smještajne jedinice uključuju balkon, prostor za sjedenje, TV ravnog ekrana sa satelitskim programima i klima-uređaj. U sklopu apartmana dostupna je oprema za roštilj. U apartmanima Kate gosti mogu unajmiti bicikl, a u okolici uživati u pješačenju.