Smješten na granici između Kvarnera i Dalmacije, otok Olib pripada zadarskom arhipelagu te zajedno s ostatkom tkz. Silbanske skupine otoka čini prirodnu granicu sjeverne Dalmacije i kvarnerskih otoka. Iznimno razveden otok bogat je šumom i prekrasnim uvalama a zahvaljujući plodnom tlu i ugodnoj klimi naseljen je još od prapovijesti. Danas se na otoku nalazi tek jedno naselje, smješteno na južnoj strani otoka čiji se stanovnici oslanjaju na turizam i ribolov. Daleko od većih gradskih središta, Olib je mjesto na kojem se može pronaći mirno okruženje i tijekom glavne turističke sezone pa je stoga veoma popularno odredište za obitelji s djecom.
Stižem do Oliba brodom. Veliki trajekt Jadrolinije dok pristaje u malenu lučicu još manjeg mjesta doima se poput goleme nemani koja će progutati otok. Njegov dolazak je atrakcija za stanovnike pa svi zainteresirano gledaju prema brodu. Tko će od poznatih danas doći na otok? Tko će se vratiti? Ima li turista? Kakva je danas dostava na otok? Kad su dvije brodske odnosno trajektne linije jedina veza otoka i ostatka svijeta onda se taj brod promatra sa strahopoštovanjem.
mjesto Olib
Nakon što smo izašli mi pješaci, polako se iskrcavaju i automobili. Neće daleko, samo do obližnjeg parkinga, jer na otoku nema cestovnog prometa. Samo prekrasne staze okružene suhozidima i cvijećem kojima osim pješaka prođe i poneki bicikl i golf vozilo domaćina, najčešće povratnika na otok. Kao i sve druge naše otoke, tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća Olib je pogodila snažna depopulacija. Brojni stanovnici otišli su trbuhom za kruhom u zapadne zemlje. Kad je došla mirovina, nostalgija u srcu postajala je sve jača. Kako i ne bi, kad dolaziš s ovako divnog otoka? Vrativši se, nerijetko su sa sobom dovezli i golf vozila, idealna prijevozna sredstva za ovaj relativno niski otok.
crkva sv. Roka u Olibu
Jedino otočno naselje službeno broji oko 113 stanovnika. Domaćini kažu da je to samo na papiru, tijekom zime ih je manje. Mladi odlaze u Zadar i Rijeku u školu i na fakultet, djece je sve manje. Ipak otok je živ tokom cijele godine. Čak i oni koji odlaze redovito se vraćaju. "Više vremena vikendom provedem u trajektu nego na otoku, ali nostalgija je prejaka." Priča mi Ivan, mladić s Oliba kojeg je ljubav odvela na kopno ali koji svaki slobodan trenutak iskoristi da zajedno sa svoje dvoje djece dođe na Olib. "Nije to odmor dok nisi na Olibu. Ako ostanem u Rijeci imam osjećaj da vikenda nije ni bilo".
Turizam na otoku značajnije se počeo razvijati tek u posljednjih desetak godina. Hotela i kampova nema, ali sve više kuća pretvara se u apartmane i kuće za odmor. Tijekom udarne ljetne sezone pronaći slobodno mjesto na otoku je nemoguće. Sve je rezervirano mjesecima unaprijed. Izvan sezone, otok je gotovo prazan. Potencijal Oliba izvan sezone turisti tek trebaju otkriti. Ili možda ipak ne trebaju? Već mu treba ostaviti mir koji ga krasi veći dio godine?
procvjetali oleander ispred kuće
Ugodno sam iznenađen okućnicama na otoku. Gotovo da nema kuće čiji vrtovi nisu ukrašeni prekrasnim cvijećem. Oleandri cvatu u svim mogućim bojama a lončanice daju živost gotovo svakom prozoru. Iako je ove godine iznimna suša, vrtovi na Olibu to ne pokazuju. Kao da se natječu među sobom u ljepoti. A možda se i zaista natječu? Tko god bude birao najljepši, imat će jako težak zadatak. Konkurencija je golema. Pravi je užitak šetati u labirintu malih olipskih uličica i promatati okućnice i vrtove. Neka se domaćini ne ljute, ne želim zadirati u njihovu privatnost, samo želim upiti dašak ljepote njihovog cvijeća.
mala ribarska lučica na sjevernoj strani otoka
Olib je naseljen još od prapovijesnog vremena a kula iz šesnaestog stoljeća te ostaci srednjovjekovne crkve sv. Antuna Opata na jugu otoka, pored uvale Banjve glavne su povijesne znamenitosti otoka. Ali otočno tlo krije brojne druge tragove povijesti. Redovito otočani pronalaze srednjovjekovnu i antičku keramiku koja pokazuje da je nekad otok itekako bio važno mjesto. Danas osim turizma ribolov i dalje predstavlja najvažniju preokupaciju mještana. Nekada značajna poljoprivreda dovedena je na margine. Dok sjedite na kavi uz lučicu možete slušati domaćine kako diskutiraju o vjetru, ulovu i stanju na moru. Život ovdje određuju južina i bura, za teška životna pitanja na Olibu nema mjesta. Što će biti u vrši ili na parangalu važnije je od politike i sporta.
Nekada je Olib bio poznat po svojoj poljoprivredi i vinogradarstvu. Iako tlo nije pretjerano plodno, zbog veličine otoka i relativno niske nadmorske visine pronašlo se dovoljno mjesta za pašnjake i vinograde, pa i vrtove i oranice. Danas je poljoprivreda gotovo sasvim nestala. Pašnjaci su zarasli u makiju a uzgoj povrća još je opstao tek po vrtovima domaćina. Ponekad možete ispred dućana kupiti domaću rajčicu. Nekadašnji prepoznatljivi olipski sir danas je tek uspomena starijih stanovnika dok ovce još pasu olipske pašnjake gotovo samo na starim crno-bijelim slikama.
uvala Slatinica
Prolazim kraj mjesne crkve prema sjeveru otoka. Lijepo utabane i suhozidima ograđene staze idealne su za šetnju i biciklizam. Neumoljiva piska zrikavaca prati me cijelim putem. Na desetak minuta hoda od naselja Olib nalazi se turistima najzanimljivije mjesto na otoku: plaža Slatinica. Prekrasna, plitka pješčana plaža s lijepim pogledom prema Pagu i Velebitu daleko u pozadini. Bar Slatinica uređen u robinzonskom stilu i savršeno ukomponiran u okoliš daje ovoj plaži dodatnu draž. Dok sjedim na ležaljci i promatram igru dvaju guštera na gromači, kako mi u primorju nazivamo suhozide, otoci Maun i Planik u pozadini stvaraju mi dojam Polinezije ili Melanezije, zajedno s trstikom koja izvire iz plićina i velikim agavama. Tek sveprisutni hrast crnika podsjeća da se ipak nalazim na Mediteranu.
skrivena olipska plaža
Lijepih plaža ima i na drugim mjestima diljem otoka. Na samom sjeveru otoka je zanimljiva, pomalo divlja plaža Draga, koja je popularna za nautičare. Naravno do plaže se može i pješice. Kao uostalom i do svake druge plaže na otoku: labirint pješačkih staza na otoku je nevjerojatan. Naravno, nisu sve redovito održavane pa imajte na umu da unatoč tome što je otok relativno nizak, na pješačke staze se ne uzimaju japanke. Također Olib je savršen za istraživanje kajakom. Brojne skrivene uvale, razvedena obala i relativna zaklonjenost od vjetrova otvaraju brojne nove mogućnosti gdje pronaći najljepši kutak Oliba samo za sebe.
Ukoliko ne volite pješačiti, gradska plaža biti će sasvim dovoljna. U blizini ugostiteljskih objekata, hlada i besplatnog tuša kao i odbojkaškog igrališta, plaža će zadovoljiti svakoga. Uz to, čak i tijekom najvećih gužvi Olib ostaje relativno miran, osvježavajuće prazan. Idealno mjesto za odmor onih koji traže mirnu oazu pod suncem. I nad morem.
Kako doći
trajekt za Olib u luci Gaženica
Do Oliba je najlakše doći izravnom trajektnom ili katamaranskom linijom iz Zadra. Linije održava Jadrolinija i GV line.
Osim iz Zadra može se doći i iz Malog Lošinja te okolnih otoka, Silbe i Ista.
Brojni nautičari ipak najradije dolaze na Olib svojim vlastitim plovilom. Relativno zaštićene uvale i razvedena obala nudi brojne mogućnosti za sidrenje.
Smještaj
Smještaj na Olibu sveden je na privatne apartmane i obiteljske kuće. Kako je turizam tek u povojima, koji god smještajni objekt da izaberete, imat ćete osjećaj da ste postali jedan od otočana i uživati u mirnom odmoru.