Rastoke

Portal za samostalna putovanja i backpacking

Rastoke

tekst: Peter Polić

Smještene na ušću rijeke Slunjčice u Koranu gdje se preko sedrenih barijera vodena masa razlijeva u prekrasne slapove i vodotoke, Rastoke se često krase epitetom malih Plitvica. Sasvim opravdano, jer ovaj lokalitet sa čak 23 slapa na relativno malom području prekrasan je i još uvijek relativno skriven dio Hrvatske kojeg svake godine otkriva sve više turista ali ipak uspijeva zadržati određenu razinu autentičnosti, vješto izbjegavajući daleko veću navalu turista kakva je svakodnevica u Plitvicama. Nemojte misliti da ćete ovdje biti sasvim sami: Rastoke odavno nisu tajna hrvatskog turizma, ali date li priliku zaselku i ostanete malo duže, ne tek nekoliko sati na proputovanju iz sjevera na jug, Rastoke će vam se itekako odužiti svojom ljepotom i čari.

Zaselak Rastoke položen uz Slunjčicu. Većina stanovništva Rastoka danas se bavi turizmom

Rijeka Korana kao da je predodređena svojim sedrenim barijerama za prekrasne krajolike. Plitvice i njezini slapovi globalno su poznati i gotovo da nema putnika koji je bio u Hrvatskoj a da nije barem htio navratiti i u ovaj nacionalni park. Nešto sjevernije, ili ako ćemo slijediti tok rijeke nizvodnije, krije se još jedan zemaljski raj gdje, prema legendi, obitavaju vile. Postojanje zaselka uvijek je bilo povezano s vodom. Čak 23 slapa na relativno malom području, bistri brzaci i modrozelene vode koje danas oduševljavaju turiste u prošlosti su se stanovnicima činili kao izvrstan prirodni kapacitet za razvoj mlinova i dobro gospodarenje vodom (nešto što bi morali i danas svi zajedno malo ponoviti). Stoga su kroz stoljeća malobrojni mještani usavršili harmoniju prirodnih čuda i drevnih tehničkih inovacija stvarajući zanimljiv primjer simbioze čovjeka i prirode. Ovdje se nalaze mlinice, poznate kao žličare, koje su prvi put omogućile korištenje snage vode umjesto ljudi ili životinja za pokretanje primitivnih strojeva. Te su mlinice izgrađene za istovremeno korištenje više mlinskih kamena kako bi se mljelo različite vrste žitarica. Pored njih, nalaze se i "koševi" koji su služili za ispiranje vunenih predmeta i pranje odjeće, pa se s pravom mogu smatrati pretečama modernih perilica. Prve mlinice izgrađene su u 17. stoljeću a svoju su važnu primjenu zadržale sve do početka dvadesetog stoljeća. Danas su zbog svojeg jedinstvenog dizajna i izgleda na popisu zaštićene baštine Republike Hrvatske. Iako njihova praktična primjena više nije potrebna, mlinice su i dalje funkcionalne te nadopunjuju slikovitost i značaj lokaliteta.

slap "Mlinica" u Rastokama

Zvukovi slapova i potoka tvore prirodnu simfoniju koju ćete najbolje osjetiti ujutro, dok još nema žamora turista. Možete prošetati drvenim mostićima, prolaziti uz šarmantne kanale, starinske kućice i mlinove te se izgubiti u minijaturnom ali zanimljivom zaselku. Također možete prošetati i dalje, do samog ušća Slunjčice u Koranu kao i uz korito samih rijeka koje tvore atraktivan kanjon kroz kraške padine prekrasnog i šumovitog Korduna.

brzaci i mini slapovi pred ušće Slunjčice u Koranu

Razgledavanje slapova Slunjčice najbolje je početi od posljednjeg, Vilina kosa koji je dobio ime po legendi o vilama koje su noću, dok su mlinari odmarali, uzimale konje, vraćale ih iscrpljene i s upletenom grivom, te prale rublje u Slunjčici. Vile su često plesale uz slap i pozivale mlinare da im se pridruže. Njegovo ime savršeno odgovara izgledu slapa, koji na svom putu od uskog početka do šireg završetka, dok se prelijeva preko kamenja, doista podsjeća na raskošnu, raspuštenu kosu mistične vile.

<

slap Buk u jesenjim bojama

Buk, najmoćniji slap Rastoka, poznat je po svojoj gustoj, koprenastoj vodi koja se obrušava s impresivne visine. Iako je danas niži zbog urušavanja velikih sedrenih barijera 1914. godine koje su podigle tok Korane, Buk i dalje dominira među slapovima ovog kraja. Njegovo ime evocira zvuk snažne buke koju voda stvara pri padu, a "buk" je gotovo postao sinonim za vodopad u krškim područjima i Dalmaciji.

Slap ispod Mlinice koja je danas ugostiteljski objekt posebno je slikovit baš zbog toga sklada povijesne gradnje nad samim slapom. Ovdje je jasno vidljivo kako nekad naši preci nisu samo iskorištavali prirodu da sebi olakšaju život, već su je poštivali i naučili živjeti zajedno s njom. Bistro Kum nudi izvrsnu pizzu i druge delicije a sve je ugodnije i ukusnije uz zvuk svježe planinske rijeke koja se preko slapa ulijeva u također prekrasnu Koranu.

Frankopanski kaštel na meandru Slunjčice

Iako većina posjetitelja svrati do Rastoka tek nakratko tijekom proputovanja prema Dalmaciji ili Plitvicama ovdje se itekako ima što raditi, posebice ako volite aktivan odmor. Kanjon rijeke Slunjčice nudi zanimljivu pješačku stazu sve do izvora i prekrasnog vidikovca na vrelo. Uz veoma malo uspona i obilje hlada, zelenila, mjesta za odmor te nekoliko mostova šetnica je među ljepšima uz hrvatske rijeke. Dužina staze je oko 7 km ako krenete iz Rastoka a na povratku možete svratiti u Slunj, grad tek desetak minuta hoda udaljen od Rastoka koji je danas pomalo zaboravljen u prošlosti.

Slunj je mali gradić koji nudi toplu dobrodošlicu ljubiteljima prirode i povijesti, te onima koji žele uživati u specijalitetima modernih i domaćih kuhinja. Posjetitelji mogu doživjeti moć rijeke Slunjčice i njezin susret s Koranom, otkriti priče o Napoleonovom magazinu i olimpijcu Milanu Neraliću, koji je živio na ovom području. Povijesne znamenitosti uključuju Stari grad Slunj, izgrađen u 14. stoljeću, koji svjedoči o vremenima Frankopana i obrani protiv Osmanlija kada je upravo područje Korduna i Like bilo na glavnom udaru. Četiri srednjovjekovne tvrđave okružuju grad a Frankopanski kaštel smješten visoko na uzvisini iznad menandra rijeke Slunjčice privući će vaš pogled čim dođete do grada. Na Trgu Zrinskih i Frankopana nalazi se kip spomenutog Milana Neralića, prvog hrvatskog olimpijca, koji je 1900. godine osvojio brončanu medalju u mačevanju i uveo inovaciju u sportu.

Slunj i Rastoke nalaze se na staroj cesti između Zagreba i Dalmacije pa su stoga često usputno stajalište za one koji žele doživjeti čari ličkog kraja i izbjeći gužve na autocesti prema moru. S druge strane, autocesta je gurnula Slunj u drugi plan što se tiče povezanosti javnim prijevozom, pa osim dva jutarnja autobusa iz Zagreba do Slunja Flixbusa javnog prijevoza baš i nema. Srećom linije su tako uređene da je moguće vratiti se istoga dana navečer. Cijena karte je od 11 eura.