Portal za samostalna putovanja i backpacking

Pratite nas:






Fotografije:



Video:



Mali trikovi:


Gozo coastal walk

tekst i slike: Peter Polić


some_alt
na mjestu nekadašnjeg Azurnog prozora

Kratkom trajektnom vožnjom dolazim s Malte na otok Gozo, drugi najveći otok malteškog arhipelaga i često zapostavljen biser ove male državice koji čak i tijekom najveće navale turista tijekom kolovoza uspijeva zadržati šarm koji je Malta odavno izgubila u prevelikoj komercijalizaciji brzim razvojem turizma. Sjećam se svoje prve posjete Gozu, bila je sredina ljeta i paklene vrućine jednostavno su me tjerale u hlad. Ili na plažu. Tijekom zime Gozo izgleda kao sasvim drugačiji otok. Već iz daljine nazire se obilje zelenila, trajekt je gotovo sasvim prazan dok se nemirni valovi uz snažan vjetar razbijaju o njegov postojan metalni trup. Ovaj put dolazim na Gozo pješačiti. U nedostatku planina, otok kojem je najviša nadmorska visina 191 metar za ljubitelje planinarenja i trekinga nudi kružnu obalnu stazu, Gozo coastal walk koja u 52 kilometra obilazi cijelu obalu otoka.


Neka vas ne prevari niska nadmorska visina otoka. Gozo coastal walk nudi itekako zahtjevne uspone, krivudajući po raznolikom krajoliku gozoanske obale na kojoj se isprepliću skrivene uvale i visoke litice čije se stijene okomito spuštaju u more s više od stotinjak metara visine. Burna prošlost otoka, kako ljudskog bivanja tako i prirodnog razvoja učinila je Gozo veoma zanimljivim i raznolikim otokom. Južnom stranom dominiraju litice nastale djelovanjem erozije i snažnih udara valova zloglasnog vjetra široko odnosno xlokk na malteškom (mediteranske, daleko snažnije varijante našeg vjetra jugo) ali i nama također poznatih vjetrova pulenta i lebića, te ponešto blaže ali razvedene sjeverne obale s obiljem uvalica, kanjona i nekoliko zaista prekrasnih plaža.

some_alt
terasasti krajolik unutrašnjosti otoka

Staza započinje i završava u trajektnoj luci Mgarr, odlično zaštićenoj luci na istočnoj strani otoka. U posljednji trenutak odabirem krenuti najprije na južnu obalu otoka i obilazak u smjeru kazaljke na sat. Snažan sjeveroistočni vjetar grigal odlučio je umjesto mene. Prognoza je da će se sljedeći dan vjetar smiriti i na taj način ću ga sasvim izbjeći. Bila je to dobra odluka. Osim na nekoliko istaknutih vidikovaca gotovo da vjetar uopće nisam osjetio. Dok je tijekom ljeta prognoza za Gozo više-manje ista svaki dan, sunčano i vrlo vruće, tijekom zime vjetar i oborine itekako mogu otežati kretanje otokom, posebno ako se oslanjate isključivo na vlastita stopala. S druge strane, temperature iznad 15 stupnjeva i obilje zelenila sredinom zime ostavit će dojam da smo već zakoračili u proljeće. Čak i ta kiša, koliko god bila na trenutke intenzivna nije dugog vijeka i gotovo da nema dana kad vas neće zagrijati toplo mediteransko sunce.

Pogledajte i naš vodič sve što trebate znati prije putovanja na Maltu

Uglavnom se preporučuje podijeliti stazu u četiri dionice, strateški raspoređene tako da svaka završava u jednom od nekoliko gradića na Gozu koji su autobusima povezani s glavnim gradom. Ja odabirem ambiciozan plan i odlučujem se proći cijelu stazu u dva dana. Iskustvo drugih, daleko zahtjevnijih višednevnih planinarskih tura dozvoljavaju mi ambicioznost, iako sam svjestan da ću morati pomalo juriti, jer suzimski dani kratki a prekrasnih pogleda i mjesta za fotografiranje je naprosto previše.

some_alt
jugoistočnom obalom otoka

Dok se na sjevernoj obali nalazi nekoliko prepoznatljivih atrakcija Gozoa, od jedinog pravog obalnog gradića Marsalforma, prekrasnih solana na kojima se prirodnom metodom suši sol na isti način kako se to odvijalo još u prapovijesti do po mom skromnom mišljenju jedne od najljepših plaža čitavog Mediterana, Ramla baya, južna obala mi je bila nepoznanica. Kao što to obično biva kad su očekivanja niska, priroda me ugodno iznenadila. Staza najprije prolazi kroz veoma lijepi, divlji teren na kojem se izmjenjuju stijene pješčenjaka, prekrasne male skrivene plaže i zelene terasaste površine koje su s vremena na vrijeme obrađene, ali ipak češće ostavljene prirodi da sama uredi krajolik svojeg vrta. Na svakom istaknutijem vidikovcu stoji četvrtasta kamena utvrda koja podsjeća na neka nesigurnija vremena, dok su se malteški otoci koristili za nadgledanje pomorskog prometa Mediteranom i dok su stanovnici Goza bili pod stalnom prijetnjom osvajača i pirata. Danas su njihovu ulogu preuzeli sateliti i radari, a postojane kule građene od pravilnih komada kamena stražare nad protokom vremena i podsjećaju na neka slavnija vremena malteške prošlosti.

some_alt
Sannat litice

Što se više udaljavam na zapad to stijene postaju više i čvršće, a pogledi sve fascinantniji. Ne samo na dramatičnu obalu sa sve višim i sve strmijim liticama već i na unutrašnjost na kojoj su među zelenim poljima na uzvisinama raspoređeni mali gradići s neproporcionalno velikim ali prekrasnim baroknim crkvama. S najljepšeg vidikovca u selu Ta Sannat pruža se pogled na cijelu unutrašnjost otoka, uključujući i bajkovitu utvrđenu Viktoriju koja svojim zidinama dominira nad danas daleko većim glavnim gradom Rabatom. Kako bi se zaštitili od pogubnih upada osmanskih i arapskih osvajača, stanovnici Goza su izgradili čvrste bedeme unutar kojih su se sakrivali u slučaju opasnosti. Danas ti bedemi čine prepoznatljivu razglednicu otoka. Staza tu ponovno skreće na samu obalu, ali ovaj puta smo daleko od razine mora. Stotinjak metara visoke litice očaravaju i predstavljaju najljepši dio cijele staze oko Goza.

Litice i odlični pogledi pratit će me i u prvom dijelu drugog dana. Nakon malog "detoura" do Rabata i ranojutarnje posjete Viktoriji, nastavljam stazom oko otoka i prolazim jugozapadnim, pomalo nepristupačnim dijelom sve do gradića i zaljeva Dwerja, mjesta na kojem se nalazio Azurni prozor, prirodni luk nastao i nestao djelovanjem mora. Kada se u ožujku 2017. godine ovaj prekrasan prirodni luk srušio pod snažnim naletima valova, gotovo svi koji smo ga vidjeli osjetili smo nostalgiju što ga više nema. Međutim, stanovnici Goza nisu previše žalili. Uskoro su nam otkrili da na otoku imamo još jedan, sličan prirodan luk, Wied Il-Mielah, nekoliko kilometara sjevernije. Obalna staza prolazi veoma blizu tog prirodnog fenomena.

some_alt
unutarnje more

Zaljev Dwerja nudi još nekoliko zanimljivih prirodnih formacija. Ronioci tokom cijele godine dolaze u "Blue hole", prirodni fenomen koji čini mali prirodni bazen s veoma dubokim morem  uz samu obalu koji obiluje morskim svijetom. Zanimljiva hrid  Fungus rock djeluje poput smrznutog čudovišta koje je ostalo zaglavljeno u vremenu dok je pokušalo pobjeći u morske dubine a naziv zahvaljuje endemičnim vrstama gljivica koje rastu na hridi te koje su poznate po antiseptičkom djelovanju i stoga su korištene u srednjem vijeku za liječenje ozljeda. Iako je kasnije medicina pokazala da nisu baš toliko učinkovite koliko su hospitaleri u srednjem vijeku vjerovali, simbolika ove priobalne biljke ostala je do danas. Najzanimljiviji fenomen je takozvano Unutarnje more, malo jezero s morskom vodom koje je nastalo probojem mora kroz prirodni tunel ispod litica u unutrašnjost. Osim što je prekrasan fenomen također je i jedina sigurna luka za ribare na cijeloj zapadnoj obali Goza.

some_alt
sušenje soli u kamenim bazenima

Nastavljam stazom prema sjeveru, prolazeći kroz unutrašnjost otoka. Približavam se svjetioniku Gordian koji poput pravog čuvara otoka dominira sjevernom obalom i prati svaki pokret na otoku i moru. Zbog svojeg istaknutog položaja doima se kao da me njegova sjena prati čitavim putem, bez obzira što kilometri prolaze. Iako je turistički daleko popularnija od južne obale, sjeverna obala me pomalo razočarala. Fotogenična kamena jezerca u kojima se suši morska sol su prelijepa dok dramatična, raznolika obala nudi brojne raznolike poglede, ali asfaltirana i uređena šetnica koja se prostire većim dijelom sjeverne obale, sve do gradića Marsalforna ipak se ne može mjeriti s divljinom juga i zapada otoka gdje prava planinarska staza vijuga između terasastih zelenih padina i okomitih litica. Zato požurujem, kako bi stigao do plaže u Ramli prije zalaska sunca.

some_alt
uvala Ramla

I baš kao da su moje neizrečene želje uslišene, neposredno pred zaljevom Ramla staza ponovno postaje prava planinarska, dok se blatnjavim putevima spušta prema najljepšoj plaži na kojoj se lijeni valovi razlijevaju po crvenkastom pijesku i potom ponovno povlače u bijeloj pjeni u dubine mora. Odlučujem se na predah uz napušteni hotel s pogledom na cijeli zaljev, uživajući u trenutku i veličanstvenom pogledu prije nego sad već umornim stopalima zagazim u mekani pijesak plaže. Trenutak je to koji mi daje novu energiju, te iako se polako spušta noć odlučno krećem na još jednu uzbrdicu slikovitim krajolikom Goza. Kad dolazim u Mgarr već je potpuni mrak. S užitkom sjedam na prekasnu kavu pred trajektnom lukom, zaokruživši time otok Gozo i sa smiješkom razmišljam kako su ovo bila dobro iskorištena dva dana.

Obilježja staze

some_alt
Fungus rock i Dwerja bay

Gozo coastal walk ima ukupno 52 kilometra. Iako je najviši vrh na stazi pored jugozapadnog rta Ras il-Wardija oko 130 metara nadmorske visine, ukupna visinska razlika na stazi je oko 1040 metara što čini ovu stazu pravim planinarskim izazovom.

Staza je na mjestima dobro markirana dok na nekim drugim mjestima sasvim nedostaje markacije. Za proći cijelu stazu neophodno je koristiti se kartom ili GPS tragom.

Oko 70% staze je zemljani ili šljunčani put dok je oko 30% asfaltirano. najveći asfaltirani dijelovi staze su od Ta Ćenć do Ta Sannata te Wied il-Ghasri do Marsalforna.

Za navigaciju preporučujem aplikaciju mapy.cz ili OSM maps.

Skinite GPS tragove staze ovdje.

some_alt

Karta staze s označenim dionicama

Kako doći

Do Goza se dolazi s trajektom iz Malte. Svakodnevne linije povezuju otoke pri čemu je cijena putovanja 4,65 eura povratno za pješake.

Luka Mgarr povezana je s Rabatom i dalje sa svim mjestima na otoku. Ako planirate pješačiti Gozo Coastal Walk, polazište i cilj su upravo u trajektnoj luci tako da Vam autobus neće trebati.

Za dolazak na Maltu najlakše i najbrže je izravnom zrakoplovnom linijom Ryanaira iz Zagreba. Povratni letovi su već od nekoliko eura.

Pretražite najpovoljnije letove iz Hrvatske za Maltu

Smještaj

Kako je turizam značajno raširen na otoku Gozu, smještaj možete pronaći u svakom gradiću na otoku. Gdje ćete noćiti ovisi o tome koliko ćete napraviti etapa. Ja sam podijelio stazu u dvije etape, jednu kraću i jednu dvostruko dulju. Smještaj sam imao u Rabatu. Praktičnije je podijeliti stazu u tri etape sa smještajem u Xlendi i Marsalfornu.

S obzirom da je otok dobro povezan autobusnim linijama, možete odabrati smještaj i negdje drugdje te jednostavno autobusom se vratiti na mjesto gdje ste stali prethodnog dana.

Pretražite i akcije za najpovoljniji smještaj na otoku Gozo.

Ukoliko odlučite koristiti bivak, popularno mjesto za bivakiranje jest na liticama pored Xlendija i pored napuštene ribarske kolibe u zaljevu Dwerja. Imajte na umu da prema zakonima Malte kampiranje na divlje i bivakiranje nisu dopušteni, ali ako se držite pravila "leave no trace" i nastavite rano ujutro u pravilu se tolerira. Točno mjesto možete pronaći na google maps.


objavljeno: 2022-01-11



Aktualno:

Rim iz Zagreba za 10 eura povratno

Sicilija iz Beča za 10 eura povratno

Kuba iz Milana za 339 eura povratno

Pariz iz Zagreba za 38 eura povratno

Maroko planira otvaranje od 31. siječnja



Povezano:

Malta iz Zagreba za 20 eura povratno

Malta iz Beča za 22 eura povratno

Malta iz Venecije od 36 eura povratno

Malta iz Venecije za 30 eura povratno

Malta iz Beograda za 35 eura povratno

Valletta

Malta: Sve što trebate znati

Najbolje plaže Malte

Destinacije za zimsko sunce

Bohinjsko jezero

Mala Fatra



Pogledajte još:

Gozo coastal walk


Destinacije za zimsko sunce


Valletta


Malta: Sve što trebate znati


Najbolji advent u Hrvatskoj