Portal za samostalna putovanja i backpacking

Osoršćica: kraljica sjevernojadranskih otoka

tekst i slike: Peter Polić




pogled na Lošinjski arhipelag s vrha sv. Mikula (577 m. n. v.)

Pronaći planinu s najljepšim pogledom u Hrvatskoj nemoguća je misija. Naprosto je previše vrhova i planina koje će očaravati na svakom koraku. Ipak među njima jedna će planina, ili možda bolje reći gora, s obzirom da najviši vrh Televrin doseže tek 588 metara nadmorske visine, gotovo sigurno biti redovito među najužim kandidatima za vrh s najljepšim pogledom. Biti će to Osoršćica, najviša planina otoka Lošinja i iako ne i najviša planina sjevernojadranskih otoka, svakako planinarski najpopularnija i najzanimljivija. Ne začuđuje stoga što je već u devetnaestom stoljeću Rudolf Habsburg popeo se na njezin vrh te što je upravo na Lošinju osnovano jedno od prvih planinarskih društava u Hrvatskoj.


Dok se približavamo Osoru, malom antičkom gradiću koji razdvaja Cres i Lošinj (u antičko vrijeme jedan otok, sve dok Rimljani nisu prokopali kanal koji ga je razdvojio na dva dijela) bura nas nemilosrdno šiba. Naš primorski vjetar nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Ili ju mrzite ili volite. Ja sam među onima koji vole buru, jer uvijek donosi lijepo vrijeme, ma koliko bila neugodna u hladne zimske dane. Osor je jedno od mjesta gdje ćete osjetiti buru čak i kad u ostatku primorja uglavnom popusti. Prisjećam se svojeg istraživanja Cresa i Lošinja biciklom, kad mi se šator u kampu "Preko mosta" borio s orkanskim vjetrovima, dok je ostatak otočja bio relativno miran. "Osor ti se nalazi na koridoru od Senja kojim se bura probija daleko na pučinu. Tamo ćeš je uvijek osjetiti jače." - tumačio mi je barba koji je svojom barkom prošao gotovo svaku uvalicu ovog otočja neposredno nakon rata. Onog sad već davnog, nakon kojeg su se napokon sjevernojadranski otoci vratili Hrvatskoj.

Pročitajte i kako je bilo istraživati Cres biciklom.



Osor s terase planinarskog doma sv. Gaudent

Uspon započinjemo kod mosta, gdje se i nalazi parking. Relativno strma, šumovita staza vodi prema planinarskom domu sv. Gaudent, jednom od rijetkih planinarskih objekata na hrvatskim otocima. Nažalost dom je bio zatvoren, iako bi vikendima trebao redovito biti otvoren. Unatoč tome odmorili smo se na prekrasnoj terasi ispred doma uživajući u pogledima prema zapadnoj obali Cresa i Unijama. S uzbuđenjem sam pogledom pratio nastavak staze, koja se po grebenu pružala sve do vrha Televrin (588 m. n. v.) obećavajući spektakularne poglede. Ništa nam neće ovaj dan pokvarit. Ni bura.



pogled na otok Unije s grebena Osoršćice

Grebenski uspon od planinarskog doma do Televrina traje oko dva sata pri čemu se izmjenjuju borova šuma i otvorene, travom obrasle grebenske stijene na kojima brojni gušteri nastoje upiti proljetno sunce, s nevjerojatnim pogledom prema Unijama, Susku i Srakanama. Povremeno se pogled otvara i na istok, prema Cresu i dalje prema otocima Kvarnerića: Pagu, Rabu, Krku, Prviću i Sv. Grguru dok se u daljini poput magičnog zida uzdiže Velebit.



na vrhu Televrina (588 m. n. v.)

Na najvišem vrhu Televrinu radimo veoma kratku pauzu. Nešto niži ali zbog prekrasnog pogleda daleko popularniji vrh Sv. Mikula sa prepoznatljivom bijelom kamenom crkvicom poziva nas dalje. S razlogom, jer pogled koji se pruža s toga vrha teško se može mjeriti s bilo čime. Neprebrojive uvalice i zaljevi lošinjskog arhipelaga pružaju se prema jugoistoku isprekidane pravilnim uzvisinama obraslim mediteranskom šumom, čineći pravi labirint prirodne oaze kao stvorene za ljubitelje života na otvorenom. Opravdano se Lošinj naziva otok vitalnosti. Uz idealnu klimu, nepregledne mogućnosti za aktivnosti na otvorenom i prekrasnu prirodu, teško je ne biti vitalan.


uživanje u pogledima s vrha Sv. Mikula (577 m. n. v.)

Pogledom pratim kako se masiv Osoršćice polako spušta prema Ustrinama. Nažalost za proći cijeli masiv ovaj put nemamo vremena, već krećemo strmom ali odlično uređenom stazom prema Nerezinama. Najkraći je to prilaz vrhovima Osoršćice te najstarija planinarska staza na hrvatskim otocima. Upravo je tom stazom princ Rudolf Habsburški popeo se na Osoršćicu 1887. godine. Moram priznati da je to poprilično zahtjevan uspon, pri čemu relativno kratka staza prolazi više od petsto metara uspona u serpertinastom obliku po relativno tvrdom, kamenitom terenu koji može biti dosta nezgodan nakon kiše. Stoga se treba još jednom prisjetiti da se u planine nikad ne ide s neprikladnom obućom!



putokazi ispod vrha sv. Mikula

Umjesto spuštanja prema Ustrinama, pred samo mjesto skrećemo odlično označenom pastirskom stazom prema Osoru i prolazimo kroz jako zanimljiv teren isprepleten pašnjacima, borovom šumom i suhozidima s povremenim pogledima prema vrhovima Osoršćice. Pogledavam još jednom prema planini i sa smiješkom na licu prisjećam se pogleda koje nam je pružila. Prava kraljica sjevernog Jadrana.



još jedan grebenski pogled prema jugoistoku i Malom Lošinju

Kojom stazom?

Postoji više mogućih prilaza na Osoršćicu. Mi smo koristili kružnu stazu iz Osora preko pl. doma Sv. Gaudent i grebena do vrhova Televrin i Sv. Mikula te potom spuštanje prema Nerezinama i stazama pod planinom kroz prekrasne pejsaže divlje unutrašnjosti Lošinja natrag do Osora. Preporučujem navedenu stazu kao odličan izbor za jednodnevni izlet.

Preuzmi gpx staze

Alternativno, moguć je uspon izravno iz Nerezina koji je najkraći ali i najzahtjevniji jer se uspinjete serpetinastom stazom s velikom visinskom razlikom. Uz to, pogledi su veoma ograničeni sve dok ne dođete na vrh. Također možete i napraviti cijelu transverzalu slijedeći stazu iz Ćunskog preko Počivališta (slijedite markacije Via Absyrtides, duge planinarske staze koja povezuje cijele otoke Cres i Lošinj). Ova staza većim dijelom prolazi po grebenu i veoma je duga i atraktivna, no imajte na umu da nije kružna.

Iz Osora se može doći i brdskim biciklima gotovo do samog vrha Televrina makadamskom cestom.

Kako doći

Uspon prema Osoršćici najbolje je početi iz Osora ili Nerezina. Do navedenih gradića možete doći vlastitim autom preko Cresa (trajektom Valbiska - Merag ili Brestova - Porozina) i potom preko otočne magistrale do Osora.

Pretražite vozni red i detaljnije cijene trajekata.

Također možete doći i bilo kojim autobusom koji vozi na relaciji prema Velom Lošinju.

Pretražite vozni red i detaljnije cijene autobusa Arriva.

Autobuse Arrive i drugih prijevoznika također možete koristiti i ukoliko imate smještaj u Malom ili Velom Lošinju kako biste došli do Nerezina i Osora.

Smještaj

Otok Lošinj ima jednu od najbolje razvijenih turističkih infrastruktura na hrvatskim otocima i smještajnih kapaciteta ima za svakoga. Tijekom toplijih mjeseci, posebno vikendom, moguć je i smještaj u pl. domu Sveti Gaudent. Potrebno se prije najaviti.


Booking.com

objavljeno: 2023-04-28



Pratite nas:



Aktualno:

Sardinija iz Trsta od 30 eura povratno

Podgorica iz Zagreba od 30 eura povratno

Marseille iz Zagreba za 30 eura povratno

London za 30 eura povratno iz Zagreba

Pariz iz Zagreba za 34 eura povratno



Povezano:

Nove linije Ryanaira iz Hrvatske

Trending hgss70 - izložba tweetova HGSS-a

Ograničenja putovanja zbog koronavirusa

Gacka

Lastovo

Zarečki krov

Gozo

Najljepše planinarske staze Madeire

Madeira: sve što trebate znati

Karkonoše

Otok vječnog proljeća


Pogledajte još:

Dresden


Krakov


Najbolje u 2024. prema Lonely planet


Gozo


Malta: Sve što trebate znati








Video:



Mali trikovi: